ZAGREB – Dva mjeseca zaredom u Hrvatskoj pada industrijska proizvodnja i time je prekinuto prethodnih 15 mjeseci uzastopnog rasta proizvodnje koja je domaće gospodarstvo, dok se nisu oporavile usluge, »provukla« kroz dvije godine pandemije. Padala je, ali po znatno manjim stopama od usluga, u prvim mjesecima pandemije i proizvodnja, no pokazala se žilavijom i počela je rasti prema kraju godine prve pandemijske godine. Od prosinca 2020. godine do veljače ove godine industrijska je proizvodnja stalno rasla i postupno se oporavljala, a pratio je to i brži rast izvoza od rasta uvoza. No, ratni sukob u Europi učinio je svoje i u ožujku je industrijska proizvodnja u odnosu na isti lanjski mjesec pala za 1,9 posto. Pad se, objavio je jučer Državni zavod za statistiku (DZS), nastavio i u travnju, i to po stopi od 1,3 posto. Pri tome je prerađivačka industrija, koja čini 84 posto ukupne proizvodnje i 87 posto hrvatskog robnog izvoza, pala za dva posto.

Zahvaljujući niskoj bazi s početka 2021. godine i rastu u prva dva mjeseca ove godine, industrija je gledajući cijelo razdoblje od početka siječnja do kraja travnja još uvijek u plusu, ali za 0,9 posto. No, podaci za ta četiri mjeseca za pojedine su grane, a posljedično i za cijelo gospodarstvo i društvo u cijeli prilično zabrinjavajući.

Geopolitičke napetosti

U najvećoj energetskoj krizi u posljednjih nekoliko desetljeća, koja donosi i najveću inflaciju u Hrvatskoj u posljednjih gotovo 30 godina, u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih derivata zabilježen je pad od 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, koje je i samo bilo daleko ispod prosjeka ranijih godina. Uz to za 14 posto pala je i proizvodnja u farmaciji, a za gotovo 12 posto u kemijskoj industriji.

Ne treba stoga čuditi ni podatak da je Hrvatska u industriji u četiri mjeseca ove godine izgubila 1,4 posto radnih mjesta.

S obzirom na geopolitičke napetosti, upozoravaju analitičari RBA, čak i skromna stopa rasta proizvodnje u ovoj godini je izložena negativnim rizicima.

– Oporavak inozemne potražnje bit će skromniji s obzirom na potencijalni nepovoljan utjecaj aktualnih geopolitičkih sukoba, odnosno ovisnost pojedinih hrvatskih važnijih trgovinskih partnera o Rusiji. S druge strane, učinak niske baze djelovat će u pozitivnom smjeru, napominju iz RBA.

Osim o inozemnoj potražnji, odnosno glavnim europskim tržištima za hrvatski izvoz, kretanje u domaćoj industriji će ovisiti i o stanju zaliha u turizmu, napominje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

– Europska industrijska lokomotiva Njemačka je u problemima, na rubu je recesije, i to će osjetiti svi, pa i hrvatske tvrtke. Uz to stanje se pogoršava i u Francuskoj, koja je kontrolom cijena, zbog predsjedničkih izbora, zauzdavala inflaciju, ali to više ne čini. U dva najveća europska gospodarstva prijeti stagnacija i visoke stope inflacije. To ne može donijeti dobru perspektivu ni za hrvatsku industriju, napominje Lovrinčević. Dodaje da se za razliku od krize koja se dogodila 2008. godine, njemačka industrija, ali i europska općenito, neće tako brzo oporaviti, jer je zadnjih nekoliko desetljeća svoj razvoj temeljila na jeftinim energentima iz Rusije i sirovinama udaljenima tisuću kilometra, pa ističe primjer nabave litija i bakra za europske proizvođače.

Energenti i sirovine

– Europskoj industriji kao da je netko izmaknuo ispod nogu 50 godina tehnološkog napretka. Ima znanje i tehnologiju, ali nedostajat će joj ono bazno, energenti i sirovine. I na europskoj i na domaćoj razini, industrijske tvrtke u takvoj situaciji čine jedino što mogu, suzdržavaju se od investicija zbog velikog rizika, pa će, sve da se geopolitička situacija naglo i popravi, to značiti probleme u budućnosti, napominje Lovrinčević.

Procjenjuje da pad proizvodnje, zbog velike potražnje u graditeljstvu, umnogome zbog obnove nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, ali i ulaganja iz europskih fondova, neće osjetiti oni koji proizvode građevinski materijal, poput crijepa i cementa. Što se tiče turizma, on bi mogao pomoći prehrambenoj industriji da u ovoj godini izbjegne pad.

– Stagnira i prehrambena industrija, ali ako tvrtke u turizmu nisu napravile zalihe, onda bi u toj grani moglo biti pojačanih narudžbi. No, teško je očekivati da će i turističke tvrtke planirati zalihe za rujan ako nisu sigurne da će ih i potrošiti, a ako je nešto sada sigurno onda je to da je neizvjesno i što će se događati sljedeći mjesec, ističe Lovrinčević.

Upozorava i da je pad proizvodnje u industriji ukazao na to da bi se s rezervom trebalo gledati na nedavno objavljene podatke o rastu BDP-a, jer stanje u industriji sugerira da je taj rast uglavnom temeljen na visokim cijenama, što znači da u izračunu realne stope BDP-a nije uračunat i realan inflacijski indikator, odnosno da je gospodarski rast manji, a rast cijena veći od onog koji pokazuju službene statistike.