Današnjom odlukom pravno se štiti interes te tvrtke, istaknuo je premijer Zoran Milanović na sjednici Vlade
Iz Ine podsjećaju da već duže vrijeme na dnevnoj bazi motre razvoj situacije u Siriji te da je većina zaposlenika povučena iz te zemlje, dok su s preostalim manjim brojem djelatnika, čija sigurnost nije ugrožena, u stalnom kontaktu.
»Nakon provedene analize, INA će izvijestiti javnost o koracima koje namjeravamo poduzeti, s ciljem pridržavanja Odluke Vlade RH te zaštite poslovnih interesa kompanije i njenih zaposlenika«, zaključuje se u priopćenju.
Vlada je danas donijela odluku kojom se Hrvatska pridružuje i u svoj pravni sustav impelmentira sankcije EU prema Siriji, a provedba tih sankcija u energetskom sektoru pogađa Inu koja se, kako je rečeno, mora povući iz Sirije.
Ina se sad mora potpuno povući iz Sirije, a današnjom odlukom pravno se štiti interes te tvrtke, istaknuo je premijer Zoran Milanović na sjednici Vlade.
»Posao vlade kao promicatelja hrvatskih gospodarskih interesa je da sutra, kad se situacija u Siriji stabilizira, jednako kao što sada poštuje odluke Vijeća EU, traži zaštitu interesa naših poduzeća«, rekao je.
Vladinom odlukom o provođenju međunarodnih mjera ograničavanja utvrđenih Odlukom Vijeća Europske unije u odnosu na Sirijsku Arapsku Republiku uz ostalo se zabranjuje nabava, uvoz ili prijenos sirove nafte ili naftnih derivata iz Sirije u Hrvatsku, zabranjuje izvoz opreme i tehnologije za naftnu i plinsku industriju u Siriji, kao i osnivanje bilo kakvih zajedničkih poduzeća u Siriji koja sudjeluju u sektorima istraživanja, proizvodnje ili rafiniranja nafte u Siriji.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović imenovao je Zinku Bardić posebnom savjetnicom za odnose s javnošću, a poslove posebne savjetnice predsjednika Vlade obavljat će bez naknade, priopćeno je danas iz vladina Ureda za odnose s javnošću.
Dodaje kako su posljedice odluke ozbiljne, a donesena je u konzultaciji s Inom.
Dobit Ine u prošloj godini bila je gotovo dvije milijarde kuna, a kako je rekao Čačić, većina je te dobiti vezana uz Siriju.
Hrvatska današnjom odlukom implementira u svoj pravni sustav odluku Vijeća EU od 1. prosinca prošle godine.
Odlukom se, uz ostalo, zabranjuje prodaja, nabava, prijenos ili izvoz oružja i srodnog materijala koji bi se mogao upotrijebiti za unutarnju represiju u Siriji, a ograničava se i sudjelovanje u infrastrukturnim projektima u toj zemlji, zabranjuje se i prodavanje, nabavljanje, prijenos ili izvoz opreme i tehnologije namijenjene izgradnji novih elektrana u Siriji, zabranjuje financiranje određenih poduzeća, posebice vezano za energetski sektor u Siriji, itd.
Ina u Siriji provodi istraživačko-proizvodne aktivnosti na dva bloka – Hayan i Aphamia, a Hayan je njena najuspješnija inozemna koncesija.
Po ranije objavljenim podacima, Ina je u Siriji do sada vratila nešto više od pola svojih ulaganja od oko 1,2 milijarde dolara.
U Siriji od polovine ožujka prošle godine traju prosvjedi i sukobi jer oporba traži demokratizaciju i ukidanje izvanrednog stanja koje je predsjednik Bašar al-Asad uveo prije 48 godina, a njegove snage nasilno guše prosvjede.
EU je u rujnu prošle godine postrožila restriktivne mjere, a u prosincu i proširila opsega sankcija prema energetskom sektoru u Siriji.
Te su se sankcije odrazile i na poslovanje Ine u toj zemlji, pa je Ina u rujnu 2011. smanjila proizvodnju sirove nafte za 1,5 tisuća barela nafte (bbl), a u prosincu dodatno smanjila proizvodnju nafte i prirodnog plina za 1,3 tisuće barela ekvivalentne nafte (boe) na dan.
Uz to, Ina u Siriji ima i poteškoća u naplati potraživanja od sirijske strane. Ini tako nije plaćeno nekoliko mjesečnih računa za ranije isporučene energente, a u normalnim je okolnostima tamo proizvedene energente mjesečno naplaćivala 50 do 70 milijuna dolara.
