IDS i SDP Istre zajedno protiv Vlade

IDS je uspio cijelu Županijsku skupštinu – zajedno sa SDP-ovcima i Damirom Kajinom, ali i Silvanom Hreljom iz HSU-a – natjerati da jednoglasno glasa protiv zakona. Istrijani ne žele gubiti perspektive razvoja šlepajući siromašnu Liku i uprosječenu PGŽ 

Grčićev novi Zakon o regionalnom razvoju, što je upravo ovih dana pri kraju javne rasprave, mogao bi biti razlogom odlaska IDS-a iz koalicije. Hoće li se dogoditi da SDP, HNS i HSU sada doista napokon i ostanu bez potpore IDS-a, koji je već mjesecima jednom nogom na izlasku iz saveza, znat će se za nekoliko mjeseci kad bi novi sporni zakon koji veže Istru, Primorsko-goransku županiju i Liku u jednu veliku novu nadregiju trebao doći do usvajanja u Saboru, a kad se u IDS-u bude održavao i sabor stranke na kojem će se birati nasljednik Ivana Jakovčića nakon 20 godina njegove vladavine.

  IDS je jako protiv prijedloga zakona koji bi Istri mogao oduzeti dio sadašnjih ovlasti i još joj vezati kuglu oko noge, spajajući je sa zaostalom Likom, a vjeruje se da će unutar stranke, kako interni izbori budu bliže, sve više jačati ekstremniji regionalistički vjetrovi te da će IDS, nakon što se osjetio izdanim od SDP-a zbog njihove političke ofenzive na Istru na zadnjim lokalnim izborima, sada biti do kraja zasićen odnosima u toj koaliciji.

  Sada, odnos je toliko zaoštren da je IDS uspio cijelu Županijsku skupštinu – zajedno sa SDP-ovcima (među kojima su i novi šef SDP-a Pule Danijel Ferić, a i kandidatkinja za predsjednicu SDP-a Istarske županije Tanja Vrbat) i Damirom Kajinom, ali i Silvanom Hreljom iz HSU-a, natjerati da jednoglasno glasa protiv zakona ministra regionalnog razvoja Branka Grčića, a za Deklaraciju o Istri u kojoj se navodi da je Istra samostalna regija i da ne prihvaća predložena planska područja iz Vlade kojima se Istru želi zapravo pripojiti Sjevernom Jadranu i Lici.

  Normalno, radi se o tome da će Istra, zbog ušteda koje Vlada predlaže (a predlaže ih očajnički jer je i sama pred bankrotom) ne samo na svom području izgubiti ispostave sudova i drugih organa državne uprave koji će se seliti u Rijeku kao nadregionalni centar, već će teže dolaziti do svake vrste novca – europskog, državnog, svakog drugog osim privatnog. Čak i za najrazvijeniju hrvatsku regiju to je veliki problem i Istrijani jednostavno ne žele gubiti perspektive svog razvoja šlepajući za sobom siromašnu Liku i sve više uprosječenu PGŽ. 

   Nulta točka pregovora

  Vladina motivacija je jasna – uravnoteženi razvoj cijele Hrvatske. No, za Istrijane, a pogotovo za IDS takav koncept nije prihvatljiv.

  – Istra je po svojim karakteristikama, geografski, kulturno, gospodarski, pa i politički, regija s vrlo jakim identitetom i nemoguće ju je razmatrati samo kao jednu od županija u Hrvatskoj, istaknuo je potpredsjednik IDS-a Boris Miletić nakon usvajanja Deklaracije, dodajući najvažnije: kako bi prilikom stvaranja novih regionalnih oblika trebalo čuti mišljenje ako ne građana, onda bar njihovih predstavnika u županijskoj Skupštini. A činjenica je da su sve stranke u Skupštini bile jednoglasne.

  – IDS je stranka koja u svojim osnovama ima regionalizam i regionalni identitet, a dovoditi to danas u pitanje, nama je apsolutno neprihvatljivo. To je nulta točka pregovora sa strankama članicama Kukuriku koalicije jer mi oko toga pregovarati ne možemo. Ono što mi tražimo je da se elementi iz Plana 21, posebice decentralizacija, provedu u djelo, jer su za to građani ovoga područja glasali. Tražimo da se zaustavi proces seljenja državnih institucija iz Istre u Rijeku, odnosno da se one institucije koje su već preseljene u Rijeku vrate u Istru, kaže Miletić.

  On još uvijek vjeruje da će s koalicijskim partnerima uspjeti dogovoriti da se Istra sačuva kao regija. No, koliko se iz vrha Vlade može čuti, teško da će SDP odustati od ovog prijedloga, koji je jedan od glavnih novih reformskih zahvata trenutno na djelu u Hrvatskoj. Jer, njime ne samo da će se uštedjeti, budući da će dio ljudi u javnoj upravi morati jednostavno otići po zahtjevu ministra financija Slavka Linića čiji budžet puca po šavovima i svakodnevno se licitira sa sve većim iznosom deficita – donedavno 16 milijardi, a sada se već spominje 20 ili 25 milijardi skrivenog deficita; već će se stvoriti i preduvjeti za neke buduće administrativne reforme i regionalizaciju Hrvatske. Ovaj prijedlog zakona, naime, ne predviđa ukidanje županija, i Branko Grčić utješio je nedavno na sastanku sa županima župane da se ne plaše za svoju budućnost – zasad, no pet tzv. planskih regija kako ih Grčić zove, sigurno su uvod u buduću regionalizaciju kao model daljnjih ušteda. A poznato je da će Istra i u slučaju regionalizacije željeti ostati samostalna i autonomna.    

Niz nejasnoća

  Župan Valter Flego na sjednici Skupštine rekao je kako prijedlog tog zakona nije donio očekivane konkretne i mjerljive elemente koji će utjecati na razvoj. »Kada je riječ o europskim fondovima, očekivali smo da će ovaj Zakon riješiti problem predfinanciranja i predložiti modele korištenja europskih fondova u okolnostima kada čak i mi koji smo uspješni imamo problema s likvidnošću proračuna. No, umjesto toga, dobili smo niz nejasnoća«, rekao je Flego. Iz prijedloga zakona uopće se ne vidi koji je cilj i svrha pet tzv. planskih područja, tvrdi on.

  Naravno da Istra nije jedina gdje se uzburkala javnost zbog novog zakona – frka je počela i u Dalmaciji, jer bi se Zadar mogao naći među onima čiji će se poslovi seliti prema Splitu, a Gorski kotar je generalno u panici već mjesecima jer ovim zakonom prestaju vrijediti i beneficije brdsko-planinskih područja, koja su godinama posebno stimulirana. Jedini koji ostaju apsolutno zaštićeni su otoci i Vukovar.

  No, potpredsjednik Vlade Branko Grčić na sve lakonski odgovara:

  – Ništa se vi ne brinite. Planska područja, dakle pet zamišljenih nadregija, samo su neformalni instrument za lakše funkcioniranje razvojnih područja. Županije nisu ugrožene i ostaju jedina regionalna administrativna jedinica, a planske regije služe upravo tome da bi se na razini neformalno udruženih županija lakše planiralo velike zajedničke projekte kao što su plinovodi, ceste ili pruge.

  Što točno znači da su planska područja »neformalna« – nitko živ ne zna, jer to je sigurno pojam koji državna uprava nije u stanju »prepoznati«, i zacijelo je zametak neke nove administrativne podjele. 

   Partner u savezu

  On je međutim uvjeren da će IDS i Istra na kraju prihvatiti ovakvo rješenje i da IDS neće zbog toga napuštati koaliciju. »Sve ćemo na vrijeme dogovoriti«, kaže Grčić, a i jedini IDS-ov ministar u Vladi, ministar turizma Darko Lorencin, kojemu vjerojatno nije lako lavirati između predsjednika vlastite stranke Ivana Jakovčića i premijera Zorana Milanovića, koji već mjesecima ne razgovaraju, uvjeren je da IDS normalno i dalje ostaje partner u savezu.

  – Ne, neće biti problema. Siguran sam u to – kaže Lorencin, koji je međutim upravo predsjednik Savjeta IDS-a, vrhovnog tijela stranke koja je samo dan ranije prije ove izjave donijela Deklaraciju o Istri!

  Naime, za istarskog župana Valtera Flegu, barem prema njegovim izjavama sa sjednice Županijske skupštine, ministrovo objašnjenje da su planska područja neformalna, za osmišljavanje zajedničkih projekata – uopće nije prihvatljivo. Jer ako želimo projekt, naći ćemo za njega i formalne i neformalne saveznike. Treba se ugledati na uspješne europske zemlje, a ne nametati virtualna aritmetička planska područja, govori Flego. Po njemu, ni preseljenje sve više državnih institucija iz Istre u Rijeku također nije prihvatljivo – sve je to korak ka daljoj centralizaciji i birokratizaciji.  

 Razvojni sporazum

Prema riječima samog ministra Grčića, s predstavljanja nacrta novog zakona, svake tri godine će se izračunavati indeks razvijenosti jedinica lokalne samouprave prema pet novih kriterija, umjesto sadašnjeg jednog. Ti kriteriji su osobni dohodak po stanovniku, nezaposlenost, izvorni prihodi proračuna po stanovniku, stopa obrazovanosti te međupopisno kretanje stanovnika. Zbrojeni kriteriji daju postotak razvijenosti općine ili grada u odnosu na prosječnu razvijenost cijele zemlje. A sve jedinice lokalne samouprave koje imaju indeks razvijenosti viši od 75 posto neće dobivati pomoć države. 

  Prema prvim analizama, 80 općina bi izašlo iz sustava potpomognutih jedinica, a novih 105 bi ušlo. Broj stanovnika je otprilike jednak, a i izdaci iz proračuna će biti približno isti. Ne radi se o uštedi, nego o pravednijoj podjeli sredstava, rekao je ministar Branko Grčić. A upravo taj stav IDS-ovce dovodi do očaja jer se ne žele utopiti u siromašnija područja.

  Velika novina su i urbane aglomeracije oko četiri najveća grada (Zagreb, Split, Osijek i Rijeka) te ostala urbana područja koja podrazumijevaju gradove s više od 35 tisuća stanovnika. Ta bi područja donosila svoje strategije razvoja urbanih projekata, a za koje je predviđeno oko 5 posto ukupnog iznosa sredstava u sklopu kohezijske politike EU-a, alociranih pojedinoj zemlji.

  Uvodi se i instrument razvojnog sporazuma koji daje mogućnost središnjoj razini, tj. prvenstveno Grčićevom ministarstvu, mogućnost sklapanja razvojnih sporazuma s jedinicama područne (regionalne) samouprave te velikim gradovima iz pojedinog planskog područja. Tim sporazumima mogu se priključiti i ostala tijela državne uprave i druga javna tijela koja svojim djelovanjem mogu znatnije pridonijeti ostvarivanju ciljeva politike regionalnoga razvoja u planskom području za koje se sklapa razvojni sporazum. Što to znači – tek će se vidjeti nakon primjene 2015. godine.

  Potpredsjednik Vlade Grčić kaže da će Vlada pripremiti i izmjene odgovarajućih zakona kako bi se nadležnosti jedinica lokalne samouprave bolje prilagodile njihovim fiskalnim kapacitetima: uvelo bi se više razina upravnih jedinica, umjesto današnjih tri vjerojatno pet, s malim i velikim općinama, malim i velikim gradovima i županijama. Male općine imat će manje nadležnosti i limitirane obveze, ali i novac pa tako vjerojatno neće imati profesionalne zaposlenike.

  – Tamo gdje nema dovoljno novca, poslovi se mogu odvijati na volonterskoj osnovi, a ne da država beskonačno ulijeva novac u prekomjerno zapošljavanje lokalne administracije i neodmjerene plaće koje zauzimaju većinu vrijednosti lokalnih proračuna dok za razvoj ne ostaje ništa – kazao je Branko Grčić. Očito, to je i najava ukidanja niza neefikasnih općina, pa se bura u ostalim dijelovima države tek može očekivati.    

Pravednost sustava

  Na predstavljanju novog zakona Grčić je isticao da ove izmjene idu u smjeru pravednosti sustava i većoj pomoći slabije razvijenima, što građani uvijek traže, dok s druge strane postoje i interesno povezane skupine koje će biti protiv, posebice ako to zadire u njihove proračune.

  – Imamo situaciju da neke jedinice lokalne samouprave s 30-40 prosjeka razvijenosti imaju nula kuna državne potpore, a druge sa 110, 120 prosjeka dobivaju poticaje. Jednom treba podvući crtu i smanjiti potpore onima koji to manje trebaju, a dati onima koji su nerazvijeniji – kaže Grčić, koji je oštre reakcije zbog svog udara na lokalnu samoupravu doživio i od vlastitih stranačkih kolega Vojka Obersnela i Zlatka Komadine na Invest forumu ovoga tjedna u Opatiji, kad je samoupravu mrtvo-hladno nazvao odgovornom za blokiranje razvojnih projekata zbog svojeg neefikasnog administriranja. Decentralizacija nam je donijela puno lošega, rekao je Grčić i dignuo dvoranu na noge.

  – Mi smo u 2012. razgovarali na Povjerenstvu za decentralizaciju o Zakonu o regionalnom razvoju i sustavu promjene nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Predstavnici udruga gradova, općina i županija tada su jedinstveno podržali da se krene u ove reforme. Valjda će tako i sada biti – poručuje Branko Grčić.

  Očito, Vlada je odlučna da ovaj projekt provede pod svaku cijenu, u prvom redu zbog ušteda i bolje kontrole javnog novca. A hoće li rezultat biti izlazak IDS-a uz koalicije, to vjerojatno nije definitivno odlučio još ni šef stranke Ivan Jakovčić koji je ovih dana u Meksiku, gdje očito traži nove privatne izvore novca za ulaganja u turizam Istre, kad bi javna već mogla presušiti.