Hrvatski zavod za zapošljavanje osniva radnu skupinu kojoj je zadatak redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti te institucije. U tom radnom tijelu, osim predstavnika državne burze za zapošljavanje i resornog ministarstva rada bit će i predstavnici socijalnih partnera – sindikata i poslodavaca. Odluku o osnivanju tijela zaduženog za redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja donijelo je Upravno vijeće HZZ-a, a temelji je kako na preporukama i nalazima vanjske evaluacije mjera tako i preporukama iz izvješća Europske komisije o Hrvatskoj iz veljače ove godine.

Komisija je tada, među ostalim, navela da su izdaci za aktivnu politiku na tržištu rada nedovoljni i iznose 0,5 posto BDP-a. No, u međuvremenu su ti izdaci postali još manji. Naime, vlada u ostavci značajno je srezala proračunska izdvajanja za mjere aktivne politike na tržištu rada, opravdavajući se pritom kako nikakvih promjena nema u odnosu na prošlu godinu jer će se snažnije privlačiti sredstva iz EU fondova. Sve i da se uzlet u povlačenju novca iz europske kase dogodi, on neće prikriti činjenicu da su nedostatna sredstva u ovoj godini još nedostatnija. Naime, sam HZZ navodi kako su proračunska izdvajanja za ovu godinu na razini 0,35 posto, dakle još niža od prošlogodišnjih izdvajanja koje Komisija ocjenjuje nedostatnima.

Komisija je, među ostalim, ukazala i na nedovoljnu pokrivenost mjera politike zapošljavanja s obzirom na to da obuhvaćaju 10 posto ukupno nezaposlene, odnosno registrirano nezaposlene populacije. Osim toga i dalje se nedovoljno radi na aktiviranju dugotrajno nezaposlenih osoba koje se uglavnom uključuju u programe javnih radova, a programi osposobljavanja i obrazovanja koji se smatraju učinkovitim mjerama i dalje su ograničeni. Primijećeno je i da je naglasak nacionalnih mjera na skupinama visokoobrazovanih bez radnog iskustva do 29 godina života. Vanjsko vrednovanje mjera, primjerice, pokazalo je da se mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa treba revidirati (što je HZZ već dijelom učinio), jer se proteklih godina značajno proširio krug korisnika. Tako se ta mjera nerijetko koristi kao supstitucija redovitih radnih mjesta i zapošljavanja. Primjetno je to ponajviše u javnom sektoru, gdje je došlo do neprekidne cirkulacije novih korisnika stručnog osposobljavanja. Ta je mjera, pritom, nedovoljno dostupna osobama sa srednjoškoslkim obrazovanjem. Za očekivati je, s obzirom na vanjsku ocjenu mjera, da će biti promjena i kod javnih radova, kao i potpora za očuvanje radnih mjesta i samozapošljavanje.