HUP traži od države da makne one koji su zalutali u poduzetništvo – Davor Majetić / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Danas je sramotno izgovoriti i riječ poduzetnik. Nije poželjno reći da se netko upušta u poduzetništvo – da bi zaradio, jadaju se poslodavaci. U HUP-u tvrde da mnogim poslodavcima, nakon isplate države i radnika, ostane manje od radničke plaće
ZAGREB Hrvatska udruga poslodavca neki je dan od političkih stranaka u Hrvatskoj zatražila da odgovore na 16 pitanja i da na taj način zapravo otrkriju jesu li spremni na prvođenje reformi koje HUP traži gotovo od svog osnutka.
Mi smo pak toj udruzi koja s Vladom i sindikatima čini socijalno partnerstvo, postavili samo šest pitanja koja se tiču ponašanja poslodavca na hrvatskom tržištu želeći doznati kako bi se po njihovom mišljenju i na toj sceni stvari mogle popraviti.
HUP je, na njih odgovorio, a na svako bi se pitanje odgovor mogao svesti na to da se treba samo poštovati zakon i da postoje državna tijela koja su za to zadužena.
Surova dilema
– Svatko tko je ikad pokrenuo posao, uložio cijelo svoje vrijeme, trud, vlastite novce ili ušteđevinu neće odustati na prvoj prepreci. Danas je sramotno izgovoriti riječ poduzetnik, a još sramotnije naglas izgovoriti riječ »profit«. Nije poželjno reći da se netko upušta u poduzetništvo – da bi zaradio. Isto tako, u današnjim okolnostima velika većina takvih poduzetnika sebi isplaćuje razliku koja im ostaje nakon što plate radnike, poreze i druga davanja, a ta je razlika nerijetko niža nego mjesečna plaća za radnika,otkrivaju poslodavačku stranu priče iz njihove udruge.
Na pitanje kakav je njihov stav prema tome što njihove članice, veliki poduzetnici, produljuju rokove plaćanja malim dobavljačima i do šest mjesec i tako im ugrožavaju poslovanje iz HUP-a kažu da »nemaju takve podatke pa ne mogu odgovarati na navode«.
Opet ponavljaju da svi moraju poštovati zakone a da se nepravilnosti trebaju korigirati, te da tome služe državna tijela.
– I mi pitamo zašto su rokovi plaćanja u zdravstvu duži od 200 dana, prebacuju iz HUP-a lopticu ponovo na javni sektor.
Završili na listi srama
Što se tiče 15 tisuća radnika koji ne primaju plaću, te eventualnog postupanja prema takvim poslodavcima iz HUP-a kažu da je to znači da 1,9 posto zaposlenika u Hrvatskoj ne primaju plaću i da je Hrvatska po tome na žalost na razini prosjeka zemalja EU-a.
Upozoravaju da treba pogledati koliko je na listi tvrtki koje ne plaćaju plaću državnih poduzeća, te tvrtki koji imaju jednog ili dvoje zaposlenih, odnosno, obitelji koji sami sebi ne isplaćuju plaće. Upozoravaju i da je veliki broj tvrtki završio na listi srama, kao porezni dužnici, jer im sama država nije plaćala za obavljene poslove.
– U krizi kojoj živimo stvari nisu jednostavne. Kada eliminirate sve navedeno, dolazite do broja ljudi koji su zalutali u poslodavačke vode i koji imaju, ali namjerno izbjegavaju plaćati plaće. Za takve tražimo da ih država što hitnije makne s tržišta i odgovarajuće sankcionira jer su oni problem i vlastitim radnicima i drugim poslodavcima, poručuju iz HUP-a, dodajući da postoje i oni koji nisu isplatili plaću, ne zbog kriminalnih radnji, nego poslovnog neuspjeha. Na pitanje je li HUP ikada iz svog članstva isključio one koji na vrijeme ne ispunjavaju obveze prema dobavljačima i radnicima, iako su to mogli, iz te udruge odgovaraju da HUP nije državna institucija i da nema ovlasti istraživati zakonitost poslovanja tvrtki.
– HUP je dobrovoljna udruga poslodavaca, tvrtki (ne pojedinaca ili osoba) koje plaćaju članarinu. Tvrtke koje ne servisiraju svoje obveze redovito, koje ne isplaćuju plaće sebi ni radnicima ne plaćaju ni članarinu HUP-u pa prestaju biti članovi, kažu u HUP-u.
