Analiza struke o utjecaju grčke krize

Hrvatsku neće direktno oštetiti stanje u Grčkoj, bankovni sustav i gospodarstvo sigurni

Bojana Mrvoš Pavić

Foto Reuters

Foto Reuters

Da problema neće biti uvjereni su guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Boris Lalovac. »Indirektni su efekti  drugo, jer nam je eurozona glavni vanjskotrgovinski partner, a u njoj su mogući veliki potresi«, upozorava prof. dr. Luka Brkić



ZAGREB  Situacija u Grčkoj neće utjecati na bankovni sustav u Hrvatskoj, kao ni na domaće gospodarstvo – poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić, s kojim se slaže i ministar financija Boris Lalovac. Ministar, štoviše, očekuje da će se dio turista koji su odmor planirali provesti u Grčkoj odlučiti za neku destinaciju u Hrvatskoj, kao što će i dio pomorskog prometa biti preusmjeren na hrvatske luke. Tečaj kune prema euru također nije u opasnosti, slažu se obojica.


Profesor međunarodne političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić ističe kako su Vujčić i Lalovac u pravu, jer direktne štete po Hrvatsku zbog zbivanja u Grčkoj, napominje, neće biti.


– Promatramo li bankovne sustave i vanjskotrgovinske odnose, Grčka i Hrvatska su jedna drugoj marginalne. Indirektni su efekti nešto drugo, jer nam je eurozona glavni vanjskotrgovinski partner, a u njoj su mogući veliki potresi, koji će pogoditi sve države članice EU-a pa tako i nas, ističe prof. dr. Brkić. Na pitanje koji je, po nas, najcrnji mogući scenarij zbog kolapsa u Grčkoj, odgovara parafrazirajući njemačku kancelarku Angelu Merkel: »Propadne li projekt eura, propast će i EU«.


Pritužbi zasad nema




Kakav je, u brojkama, naš odnos s Grčkom, i može li tamošnja situacija utjecati i na nas, odgovaraju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK). Ukupna robna razmjena Hrvatske i Grčke je u prošloj godini iznosila 206 milijuna eura, što je u našoj ukupnoj robnoj razmjeni udio od tek 0,76 posto. U Grčku smo izvezli 116 milijuna eura, a uvezli 90 milijuna, pri čemu u najvećoj mjeri izvozimo naftna ulja, šećer i tekstilne proizvode, a uvozimo aluminij, agrume, naftna ulja, obuću i lijekove. Naše tvrtke iz industrijskog sektora koje najviše izvoze u Grčku su Ina, Petrokemija i HEMPEL d.d.


»Iako će se grčka situacija u velikoj mjeri odraziti na cjelokupnu situaciju u eurozoni, s obzirom na mali udio robne razmjene koju Hrvatska ima s Grčkom, ne očekujemo veći utjecaj na ukupnu razinu hrvatske vanjskotrgovinske razmjene. S obzirom na činjenicu da uslijed financijske krize može doći do određenih problema u smislu likvidnosti grčkih tvrtki, vjerojatno će se pojaviti individualni slučajevi u kojima će hrvatske tvrtke imati problema s naplatom svojih potraživanja. HGK nije do sada zaprimio značajnije pritužbe vezane uz poslovanje hrvatskih tvrtki na grčkom tržištu te pretpostavljamo da hrvatske tvrtke, aktivne u Grčkoj, posluju s pouzdanim poslovnim partnerima s kojima neće biti problem nastaviti suradnju«, odgovaraju iz HGK.


Kako napominje direktorica njihovog Sektora za industriju Tajana Kesić Šapić, euro je uslijed najava da će Grčka napustiti eurozonu u odnosu na dolar pao za gotovo dva posto. – I na Zagrebačkoj se burzi očekuje oprezno trgovanje jer zbog rizika od bankrota Grčke na svjetskim burzama cijene dionica padaju pa bi se i Crobexi mogli naći pod pritiskom. Izravnog financijskog utjecaja na Hrvatsku vjerojatno neće biti, iako će ova situacija s Grčkom potresti eurozonu pa čak i zemlje koje nisu u EU-u, kaže Kesić Šapić  

Aranžmani ostaju


Prema riječima direktorice Sektora za turizam HGK-a Leile Krešić-Jurić, može se očekivati da će hrvatski turistički djelatnici neplanirano ovog ljeta postati domaćini mnogim gostima iz europskih zemalja koji će u zadnji trenutak Grčku zamijeniti Hrvatskom. Kako dodaje, opasnost po nas krije se u potencijalnoj devalvaciji koja bi grčki turistički proizvod mogla naglo učiniti još jeftinijim.


– Budući da svaka roba ima svoga kupca, nema sumnje da će mnogi turisti potražiti dozu adrenalina i »doživljaja« u Grčkoj, unatoč tamošnjoj alarmantnoj gospodarskoj situaciji, zaključuje.


Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Boris Žgomba ističe kako hrvatski turisti koji su namjeravali otići u Grčku u minimalnom broju otkazuju aranžmane, dok većina, a njihov je ukupan broj u odnosu na druge goste u Grčkoj poprilično mali, čeka daljnji razvoj situacije.