Stav naše misije pri NATO-u je da »RH podržava obrambeno planiranje NATO-a i napore usmjerene k njegovom poboljšanju«. A napori su baš – zajednički fondovi
ZAGREB Hrvatskoj se »smiješi« povećanje članarine u NATO savezu, doduše, vjerojatno ne u proračunu za slijedeću već tek za 2014. godinu. Naime, ovaj tjedan se na ministarskom sastanku u Bruxellesu raspravljalo o potrebi pojačavanja zajedničkih fondova, čime bi se financijski izdaci članica ipak morali povećati.
Hrvatska je donijela odluku da slijedeće godine do 1. svibnja ima najviše 300 vojnika, a od tada do kraja godine ukupno 250. Kako trenutno stoji na snazi odredba da se može do 340 ljudi poslati, izgleda da se kontigent smanjuje. No, prava je istina da posljednih mjeseci, nakon prvog smanjenja, u Afganistanu ovisno o kontigentima ima između 260 i 300 pripadnika OSRH.
Zbog svega ovoga na jučerašnjem zatvorenom dijelu sjednice Vlade ministar obrane Ante Kotromanović i načelnik Glavnog stožera Drago Lovrić iznijeli su stajališta NATO-a koje se odnosi i na Hrvatsku. Čini se kako veliki dio ministara nije bio svjestan razvoja situacije i Hrvatskih obveza prema NATO savezu pa su čelnici obrambenog sektora to izložili cjelokupnoj Vladi, budući da se radi o stvari koja se ne tiče samo MORH-a. Naime, Hrvatska za članstvo u ovom trenutku izdvaja nešto više od tri milijuna eura, no, u Bruxellesu je zaključeno kako manje članice trebaju imati istaknutije aktivnosti i više doprinositi zajedničkoj obrani.
Svi ovi zaključci nisu se odnosili samo na Hrvatsku, čiji su se predstavnici složili s ovakvim gledištem NATO-ovih službenika i dužnosnika, već na više od pola članica, među kojima su i neke »starije«. Stav naše misije pri NATO-u je da »RH podržava proces obrambenog planiranja NATO-a kao temeljnog alata za postizanje NATO razine ambicije, te sve napore usmjerene ka njegovom poboljšanju«. A napori su, kako bi rekao jedan viši dužnosnik Saveza, baš zajednički fondovi.
Hrvatska je službeno podržala i još jedan cilj, koji bi se na kraju mogao obiti o glavu. Naime, u NATO-u su sve više okrenuti takozvanim »ulazno-izlaznim« mjerilima, kojima bi se valorizirala ulaganja u obrambene proračune. Baš to bi mogao biti problem za Hrvatsku, jer ulazno gledajući, Hrvatska postotno ima relativno velik obrambeni proračun. No, iz njega se financira avionsko gašenje požara, obalna straža, medicinski transporti, što su sve zadaće koje prema NATO-u moraju biti civilne bez ikakva utjecaj na proračun Ministarstva obrane.
