NEZNATAN NAPREDAK

Hrvatsko zdravstvo je na europskoj ljestvici bolje nego godinu ranije. No i dalje lošije nego u 2016.

Ljerka Bratonja Martinović

Iako lošija od EU prosjeka, također i  od plasmana iz 2016.,  autori izvješća navode da se Hrvatska  ipak može pohvaliti da je s 45 transplantacija na milijun stanovnika među vodećim državama Europe



ZAGREB Hrvatska je u 2018. godini zauzela 24. mjesto na ljestvici Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. To je nešto bolji rezultat za naše zdravstvo u odnosu na 2017. godinu, kada smo bili na 26. mjestu, no još uvijek daleko od rezultata iz 2016., kad smo se plasirali na relativno visoko 19. mjesto.


Hrvatska je za prošlu godinu dobila 644 boda, za 24 boda više nego prethodne godine, ali je 2016. i dalje imala dodatnih 59 bodova više nego danas, što znači i bolje rezultate zdravstvene skrbi. Mjesto ispred nas zauzela je Crna Gora s 24 boda više, a na 18. mjestu plasirala se Srbija sa 699 bodova. Ove godine, nakon desetogodišnjeg uzastopnog vodstva, Nizozemska je izgubila prvu poziciju na ljestvici, gdje ju je prestigla Švicarska, s 893 od maksimalnih 1.000 bodova koji se na EHCI indexu mogu ostvariti. Osam zapadnoeuropskih država plasiralo se u »800-klub« država koje pružaju najbolju zdravstvenu zaštitu svojim građanima. Njemačka nije među njima, već drži 12. mjesto sa 785 bodova, Slovenija je na 21. mjestu sa 678 bodova, a Irska na 22. mjestu s još desetak bodova manje. U zdravstvenim uslugama uvjerljivo su najgore države Albanija, Rumunjska i Mađarska, čije je zdravstvo dobilo u prosjeku 550 bodova, tek za 200-tinjak više od minimalna 333 boda.


Usporedba 35 država


EHCI mjeri kvalitetu zdravstvene skrbi u 35 država, uzimajući u obzir 46 parametara. Dva su se nova indikatora odrazila na vodeće pozicije na listi – pristup psihijatrijskoj skrbi o djeci i redukcija suicida. Novi bi indikatori trebali povećati fokus na pitanja mentalnog zdravlja. Upravo je promjena ovog indikatora Nizozemsku stajala vodeće pozicije, jer je u segmentima mentalnog zdravlja Nizozemska relativno loša i izgubila je na tome 41 bod. Ona ulazi u krug država koje u ovom tisućljeću bilježe porast stope samoubojstava.




Autori izvješća navode da je Hrvatska jedna od država bivše Jugoslavije koja je postigla značajan uspjeh u području zdravstva. Iako raspolaže skromnim izdvajanjem za zdravstvo, Hrvatska se ipak može pohvaliti da je razvila skupe procedure poput presađivanja bubrega, te da je s 45 transplantacija na milijun stanovnika među vodećim državama Europe.


Ono što nas »ruši« na ljestvici i dalje je to što nemamo direktan pristup specijalistu, na te se preglede predugo čeka, a pacijenti često nemaju pristup vlastitoj medicinskoj dokumentaciji. Predugo se čeka i na CT-pregled i na operativne zahvate. Premalo smo bodova skupili i zbog visoke smrtnosti od raka, te čestih MRSA infekcija u bolnicama, koje dovode do sepse i mogu rezultirati smrću pacijenta.


Pristup lijekovima


Stojimo osrednje kad je riječ o preživljavanju nakon srčanog ili moždanog udara, pa i kad je riječ o dojenačkoj smrtnosti, dok nas po pitanju medicinskih ishoda »spašava« jedino niska stopa pobačaja, čija je realnost zbog nedostupnosti pobačaja upitna, zatim niska stopa suicida i dobra regulacija dijabetesa. Visoki tlak, niska prevencija pušenja, slaba tjelesna aktivnost i velik broj poginulih u prometu stajali su nas dodatnog gubitka bodova u poglavlju prevencije, dok se u rubrici lijekovi ne možemo podičiti dovoljno brzom primjenom novih lijekova za rak, lijekova za artritis, a slabo koristimo i statine za snižavanje masnoće u krvi. O pristupu novim lijekovima od naših zdravstvenih vlasti odgovora u EHCI-ju nisu dobili pa je ta rubrika prazna. No, kako bilo da bilo, uvjerljivo najmanje smo bodova dobili u području prevencije i primjene suvremenih terapija lijekovima.


Prošla su izvješća pokazala da količina novca ne znači uvijek i bolji tretman za pacijenta, a ta neovisnost o novcu bolnicama omogućuje da imaju bolje rezultate u nekim indikatorima koji nisu toliko isplativi.


– Nema jasne korelacije između veličine zdravstvenog budžeta i lista čekanja. Jeftinije je voditi zdravstveni sustav bez lista čekanja nego ih imati. Nasuprot popularnom vjerovanju, liste čekanja ne štede novac, već ga troše – ističe prof. Arne Bjornberg, voditelj Health Consumer Powerhouse (HCP). On zagovara direktan pristup specijalistu, jer države koje su razvile sustav gdje uputnicu piše doktor u primarnoj, redom imaju duge liste čekanja. I tu razlog nije novac, tvrde, jer je Švedska, na primjer, utukla milijarde eura u smanjenje lista čekanja, ali nije postigla cilj. Direktan pristup liječniku specijalistu imaju Francuska, Belgija, Češka, Srbija, Bugarska, Rumunjska, a to, kaže se u izvješću, nije stvorilo očekivanu navalu na specijalističke ordinacije niti ih je učinilo manje dostupnima pacijentu.


Niska izdvajanja


Prema listi nazvanoj »Bang-for-the-Buck« ili u prijevodu »vrijednost dobivena za novac«, neke male države s niskim budžetima zapravo imaju vrlo dobre zdravstvene ishode, pokazalo se također.


Hrvatska je na toj ljestvici na visokom osmom mjestu, što ne čudi s obzirom da imamo relativno dobru zdravstvenu zaštitu uz vrlo niska financijska izdvajanja za zdravstvo. Skromnim zdravstvenim budžetom kojim raspolažu, bolje od nas gospodare Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, dok su bogate EU države uglavnom ispod nas na ljestvici. Ipak, i mi smo pali u spretnosti upravljanja novcem za zdravstvo: 2016. godine bilo smo na još boljem petom mjestu, ali su nas u međuvremenu drugi pretekli.


Kao  primjeri malih država koje vode dobru zdravstvenu politiku navode se Finska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Crna Gora, na primjer, ima najnižu stopu smrtnosti dojenčadi u Europi (1,3 na 1.000 novorođene djece) što se pripisuje slanju svih trudnica s rizikom u Klinički centar u Podgorici, a njome je izbacila Island s dugogodišnje vodeće pozicije na listi. Kod nas je ta stopa 2017. bila 4,29, a prosjek EU-a iznosio je 3,6 na 1.000 novorođene djece.