PULA   Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak  prije neki dan najavio je kako se na natječaj za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu i to za 15 istražnih prostora prijavilo šest ozbiljnih kompanija. Sam premijer je na tu temu rekao da eksploatacija nafte i plina u Jadranu može biti dobra priča. U Vladi su zadovoljni potencijalnim partnerima, a kako je sam ministar Vrdoljak rekao, radi se o eminentnim i stručnim energetskim kompanijama. Vrdoljak je najavio da će konačna odluka Vlade o odabranim ponuditeljima biti poznata do konca prosinca, a prvi ugovori o podjeli eksploatacije bi trebali biti potpisani u prvom kvartalu iduće godine.

Podsjećamo, ovaj javni natječaj za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u hrvatskom dijelu jadranskog podmorja otvoren je 2. travnja ove godine. Zainteresirani ponuđači mogli su se javiti za istraživanja 29 istražnih polja, površine od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara. Na sjevernom Jadranu je osam istražnih polja, a na srednjem i južnom predviđeno je 21 polje.

 Uloga hrvatskih brodogradilišta u ovom poslu je indirektna, ali vrlo važna s obzirom na to da postoji realna mogućnost da hrvatski škverovi budu suportne stanice za eksploatacijske sustave na Jadranu. Poznato je da postoje dvije vrste platformi i to one za istraživanje plinskih i naftnih polja te one za vađenje, odnosno eksploataciju plina i nafte. Takvih platformi na Jadranu ima na desetke, jedna od tih su nama poznate platforme Ivana 1, Ivana 2, Labin.  Platforma Labin je isto tako vezana s Uljanikom jer je upravo u pulskom škveru, unazad 30-ak godina i izgrađena. Stoga nisu mogli naći bolje mjesto od Uljanika za remont i servis. Kada je platforma Labin unazad nekoliko mjeseci prvi put bila u Uljaniku na remontu, naša je novinarska ekipa bila gore i pogledala što se popravlja. Danas je »Labin« u Uljanik došao servisirati tri noge i nešto drugog »alata«.

Upravo bi posao s platformama mogao biti dugoročni »bingo« za Uljanik Grupu, ali i za druga hrvatska brodogradilišta. Postoji li mogućnost da Uljanik dobije taj servisni posao za platforme, ili pak mogućnost izgradnje novih platformi, još uvijek je pod velikim upitnikom. No, nade i šanse ima. Uljanik je dokazano vrlo kvalitetan poslovni subjekt u međunarodnim brodograđevnim krugovima i stoga ozbiljno gleda na taj posao s platformama.

Zanimalo nas je što o tome misle u pulskom škveru pa smo na tu temu razgovarali s prvim čovjekom Uljanik Grupe Giannijem Rossandom. Po njegovim riječima kad cijeli projekt zaživi i sama će brodogradnja i prateća brodograđevna industrija imati novo tehnološki zahtjevno tržište pred svojim vratima.

 – Kao Uljanik Grupa smatramo da je pokretanje istraživanja raspoloživih resursa ugljikovodika u Jadranu prilika koju treba iskoristiti. Važno je naglasiti da ovakve i slične aktivnosti otvaraju sasvim nova područja i nove visoke tehnologije što se u potpunosti poklapa sa strategijom Uljanik Grupe koji već dugi niz godina gradi složene i sofisticirane brodove za radove na morskom dnu, ističe Rossanda. Upitan kako domaće tvrtke mogu biti potpora istraživanju Jadrana, Rossanda kaže da se u taj posao može uključiti »domaća pamet«.

– Infrastruktura potrebna za potporu ovim sofisticiranim istraživanjima na moru može već u prvom koraku u svojevrsnim centrima potpore na kopnu dati prostora i angažmana domaćim tvrtkama, visokostručnim kadrovima posebice inženjerima. To je izvrstan način za takozvani transfer znanja i tehnologija, a tako nešto smo kao kompanija i sami prošli prilikom izgradnje prvih jaružala uz svjetski poznati Jan De Null. Veliki strojarski poslovi u koje se mogu uključiti naše strojogradnje i ostali složeniji strojarski sustavi u državi koji u sebi objedinjuju i nadgradnju – inženjersko znanje i razvoj, a ne samo obradu materijala, već će u ovoj fazi biti potrebni kao suport u održavanju raznih sustava i alata koji se koriste za istraživanja. Na koncu kad cijeli projekt zaživi i sama će brodogradnja i prateća brodograđevna industrija imati novo tehnološki zahtjevno tržište pred svojim vratima koje neće biti  opterećeno transportnim i ostalim takozvanim ekstra troškovima koji danas terete finalni proizvod kad putuje prema svijetu, izjavio je između ostalog Rossanda.