Slabljenjem rublje prema euru i američkom dolaru, izvoznici na rusko tržište, pa tako i hrvatski, postaju cjenovno nekonkurentniji u odnosu na domicilne ruske proizvođače
RIJEKA » Pad rublje i sankcije koje je Rusija uvela za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Europske unije nemaju dramatičnijeg utjecaja na ukupne rezultate hrvatskog izvoza u tu zemlju, ali svakako pojedinačno pogađaju hrvatske tvrtke koje posluju na ruskom tržištu. Hrvatski izvoz u Rusku Federaciju, naime, čini tek oko 2,5 posto ukupnog domaćeg robnog izvoza dok je, prema procjenama Hrvatske gospodarske komore (HGK), ruskim paketom sankcija na uvoz hrane od početka kolovoza prošle godine ugroženo tek oko 1,5 posto ukupnog domaćeg izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski izvoz u Rusiju u prvih deset mjeseci prošle godine čak je bilježio rast od 3,1 posto i iznosio je 1,59 milijardi kuna. Doduše, u prvoj polovici godine taj je rast bio dvoznamenkast, primjerice, do konca rujna statistika je bilježila da smo u Rusiju izvezli robe u vrijednosti 1,4 milijarde kuna što je bio porast od 12,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2013.
– Od veljače do kraja rujna tečaj rublje vrtio se oko 50 rublji za jedan euro, a onda je uslijedio nagli uspon eura koji je kulminirao sredinom prosinca kad se samo nakratko približio razini od 100 rubalja. Krajem prosinca euro je prema rublji ojačao za oko 38 posto nego što je to bio tri mjeseca prije. Stoga očekujemo da će rezultati hrvatskog izvoza u Rusiju do kraja godine biti nešto lošiji, no ne i tako dramatični, poručuju iz HGK.
Devalvacija
Trend devalvacije ruske valute se nastavlja. I dok se početkom ove godine euro kretao na razini od oko 69 rublji s jučerašnjim je danom, prema podacima Bloomberga, vrijedio 78 rublji. – Slabljenjem rublje prema euru i američkom dolaru, svi izvoznici na rusko tržište, pa tako i hrvatski, postaju cjenovno nekonkurentniji u odnosu na domicilne ruske proizvođače istovrsne robe. To srednje i dugoročnije smanjuje rusku potražnju za uvoznim proizvodima što utječe na poslovanje svih tvrtki izvoznica u Rusiju, dramatičnije onih koje su u većoj mjeri svog poslovanja izložene ruskom tržištu, kažu u HGK-u.
Prema podacima udruženja Hrvatski izvoznici, pored velikih prehrambenih koncerna kao što su Belje, Vindija, PIK Vrbovec i Podravka, dozvolu ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, što je preduvjet za izvoz njihovih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na rusko tržište, imaju i Cromaris, Ostrea i Sardina. U HGK negativne posljedive ruskog embarga očekuju i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište.
Najveći hrvatski izvoznici u Rusiju tvrtke su iz farmaceutske industrije. Prema podacima HGK-a oko 51 posto ukupnog izvoza u tu zemlju odnosi se na lijekove. Uz Plivu, riječki JGL i Belupo, među značajnije tvrtke koje posluju na ruskom tržištu ubrajaju se i Ericsson Nikola Tesla, Omco Croatia, Podravka, Končar-Energetski transformatori, Adria Winch, MIV, Tondach Hrvatska, Piramida, D.E.M., ACG Lukaps, Klimaoprema, Aluflexpack novi, WAM Product, DOK-ING.
Zaštita
Iz Podravka grupe, u čijem sastavu posluje i Belupo, ističu kako njihova kompanija nema problema sa plasmanom na rusko tržište jer se njihovi proizvodi, napominju, nisu našli na listi zabrane uvoza. Ujedno, poručuju kako planiraju daljnje jačanje pozicija na ruskom tržištu.
– Kroz proteklo razdoblje imali smo i količinski i financijski rast prodaje, no nismo mogli izbjeći posljedice tečaja, stoji u odgovoru kojeg smo dobili iz Korporativnih komunikacija Podravke. U najvećem domaćem proizvođaču plastičnih dijelova za automobilsku industriju, solinskom AD Plastiku koji u Rusiji posluje preko svoje tri povezane tvrtke, objašnjavaju kako se negativnih utjecaja pada rublje štite na više načina.
– Kroz poslovanje to činimo na način da sa kupcima imamo dogovor da se prodajne cijene prema kupcu kvartalno usklađuju sa promjenama tečaja te lokalizacijom dobavljača materijala. Od financijskih instrumenata zaštite povremeno koristimo forward ugovore. Istražili smo i mogućnost valutnih swapova, ali ruske banke nemaju taj instrument u ponudi, stoji u odgovoru iz AD Plastik Grupe. Kako je u razgovoru za naš list krajem prošle godine rekao direktor JGL-a Ivo Usmiani, unatoč vrlo negativnim utjecajima devalvacije valute »galenskom« je porasla prodaja njihovih proizvoda krajnjim kupcima na tržištu Rusije za osam posto u odnosu na 2013. godinu. Kako bi zadržali profitabilnost, u JGL-u su smanjili zalihe proizvoda u veledrogerijama u Rusiji i Ukrajini, kao i razinu potraživanja s ciljem smanjenja kreditnog rizika.
