ZAGREB – Premijer Andrej Plenković objavio je prije nekoliko dana da Hrvatska za oporavak gospodarstva nakon korona krize može računati na oko 10 milijardi eura po prijedlogu Europske komisije, od čega je bespovratno oko 7,3 milijardi eura, a mogući su zajmovi od 2,65 milijardi eura. Rekao je kako su to sredstva koja su namijenjena za oporavak Hrvatske u iduće četiri godine, koliko traje ovaj mandat Europske komisije.

No, također, premijer rado ovo postignuće pripisuje svojoj Vladi, uz tvrdnje kako je Hrvatska među najvećim dobitnicima u ovoj raspodjeli Europske komisije od svih država u EU-u.

Hrvatsku predstavnicu u EK-u, Dubravku Šuicu, pitali smo o kakvom planu se zapravo radi.

– Prijedlog Europske komisije sveobuhvatni je i inovativni plan oporavka europskog gospodarstva. Financijska arhitektura koju je predložila predsjednica Von der Leyen osigurava ne samo znatno veća sredstva za novo proračunsko razdoblje 2021-27., u visini od čak dodatnih 750 milijardi eura, već mijenja i ovogodišnji proračun kako bi dijelove novog Recovery instrumenta učinila raspoloživima odmah.

Dubravka Šuica Foto REUTERS

Kada se radi o Hrvatskoj, novi prijedlog proporcionalno znatno povećava i sredstva namijenjena Hrvatskoj. Prema prijedlogu Komisije, za Hrvatsku je kroz novi instrument predviđeno oko 10 milijardi eura: veći dio kroz potpore, a manji kroz zajmove. No, na ovaj instrument treba gledati kao na svojevrsnu nadgradnju na višegodišnji financijski okvir za 2021.-27., kojim se sredstva kanaliziraju upravo kroz MFF, a kroz koji će Hrvatska također dobiti svoj dio. Zbrojeno, to sveukupno čini, za naše potrebe, zavidnu omotnicu te je jasno što to znači za hrvatske regije i hrvatsko gospodarstvo, kaže Šuica.

Veće mogućnosti

Ona dodaje da zasad ne želi govoriti o konačnim iznosima, jer oko ovog prijedloga, kao i oko čitavog financijskog okvira za sljedećih 7 godina, države članice trebaju se tek složiti – a ne smijemo zaboraviti ni ulogu Parlamenta. Dodatno, ne treba govoriti samo o rezerviranim nam sredstvima, jer i instrument i višegodišnji proračun zapravo pružaju znatno veće mogućnosti. To znači da će po pitanju konačnih iznosa, puno toga ovisiti i o samoj Hrvatskoj i o kvaliteti, strategiji i viziji hrvatskih programa.

Nemam dvojbe da će se Hrvatska sjajno snaći, te da će aktualna i buduća hrvatska Vlada u potpunosti iskoristiti ovaj nevjerojatni front-loading sredstava, jer gospodarski uzlet, kao i uvijek, leži na pametnim planovima i programima oporavka, a Hrvatska ima sve predispozicije da maksimalno iskoristi sve što joj se stavlja na raspolaganje. Sad je jasno koje su prednosti hrvatskog članstva u Europskoj uniji, ali ne samo članstva, nego i predsjedanja Unijom, a poznato je da premijer Plenković izvrsno poznaje europske politike i procedure, kaže Šuica.

Slično misli i eurozastupnica HDZ-a Sunčana Glavak.

– Ukupno će, u idućem sedmogodišnjem razdoblju, Hrvatskoj biti dostupno preko 20 milijardi eura. Moramo imati na umu da je ovo rezultat i osobnih napora predsjednika Vlade Andreja Plenkovića te uvažavanja Republike Hrvatske unutar EU-a. Dio sredstava iz instrumenta Nova generacija Europe moći će se koristiti već ove godine, naime unutar plana za oporavak postoji inicijativa ReactEU koja će biti dodatak za trenutne programe kohezijske politike za 2020. godinu u iznosu od 55 milijardi eura za cijeli EU.

Sunčana Glavak Foto R. BRMALJ

Kolika je snaga Europske unije i koliko je dobro što smo država članica, kao i država predsjedateljica, govori ovaj paket, kao i činjenica da smo dobili izdašnija sredstva i u većem postotku od ostalih država, kada se promatra udio u BDP-u. Ove mjere bit će poticaj razvoja hrvatskoga gospodarstva i potpunog oporavka te se nadamo da ćemo već u sljedećoj godini postići razinu BDP-a prije krize.

Hrvatskoj je novim sredstvima za oporavak od krize uzrokovane koronavirusom osigurana značajna potpora. Tih 10 milijardi eura koji će biti na raspolaganju predstavljaju više od polovice godišnjeg državnog proračuna Republike Hrvatske. Ovo je jedinstvena prilika da hrvatsko gospodarstvo izađe jače iz krize koja je pogodila sve države Europe i svijeta te da se sačuvaju radna mjesta. Nova sredstva su ohrabrujuća i treba ih pametno usmjeriti u investicije, otvaranje novih radnih mjesta, održivost i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva te digitalizaciju, objašnjava Glavak.

Početak bitke

No, eurozastupnici oporbenih stranaka, Biljana Borzan iz SDP-a i Valter Flego iz IDS-a, upozoravaju i da je ovo tek početak bitke za taj novac:

– Ovo je dobro, to moramo iskreno priznati. Ali nije vrijeme za slavlje još – ovo je tek prva četvrtina »utakmice«. Naime, još moramo dobiti podršku Vijeća, pa Parlamenta za ovaj prijedlog. Potom slijedi najteži dio, priprema vlastitih hrvatskih projekata s kojima ćemo aplicirati za ta sredstva.

I dosad se događalo da ne utrošimo sva europska sredstva ako nismo pripremljeni. I na kraju, još sama realizacija, odnosno izvođenje radova na projektima kao posljednja četvrtina. Mi volimo slaviti, ali nije još vrijeme, kaže Valter Flego.

Valter Flego Foto: Darko JELINEK

Skeptična je i Biljana Borzan, posebno prema zaslugama premijera Plenkovića:

– Da, on ima velike »zasluge«, ali samo za to što nas je njegova Vlada dovela toliko nisko da dobivamo najviše sredstava ove vrste pomoći kao gospodarski najugroženija zemlja članica, uz Bugarsku. Srećom, Plenković se još u kampanji neće moći značajnije hvaliti ovim, jer se tek treba sastati Vijeće i potvrditi prijedlog Von der Layen. Jabuka je još na grani, i puno je tu još posla, jer ta sredstva neće leći sama od sebe, trebat će imati projekte i aplicirati na natječaje koji će biti raspisani. Zato će opet biti sve na nama samima, kaže Borzan.

Biljana Borzan Foto Nenad Reberšak