Na inzistiranje hrvatskih članova Uprave o programu se nije ni glasovalo, a sam program će proći opsežnu doradu, da bi se utvrdilo postoji li višak radnika i o kojim je radnim mjestima riječ. Uprava će tek potom ponovno odlučivati
RIJEKA Odluka o proglašenju 338 radnika Ine viškom jučer je odgođena, i to, kako saznajemo, na inzistiranje hrvatskih predstavnika u upravi nacionalne naftne kompanije.
Iako se prije samo tjedan dana očekivalo kako će Program zbrinjavanja, u kojemu je viškom proglašeno i stotinjak visokoobrazovanih stručnjaka, mahom iz sektora proizvodnje i istraživanja, biti jednoglasno usvojen, na jučerašnjoj sjednici uprave hrvatski predstavnici plan su ocijenili nedorađenim i nedovoljno kvalitetno pripremljenim.
Na njihovo inzistiranje o programu se na kraju nije ni glasovalo, a sam program će proći opsežnu doradu, kako bi se utvrdilo postoji li višak radnika i o kojim je radnim mjestima riječ. Uprava će tek potom ponovno odlučivati o njegovoj opravdanosti.
U kuloarima se saznaje da je do zaokreta po pitanju proglašavanja radnika viškom došlo nakon što su namjere uprave o otpuštanju velikog broja radnika objavljene u Novom listu, što je izazvalo negativne reakcije u javnosti, a u cijelu priču uključilo se i ministarstvo gospodarstva, koje je i inače u prvom planu u sporu između mađarskog MOL-a i Vlade oko upravljačkih prava u Ini.
»Postavlja se pitanje kako Poslodavac nije utvrdio kako nedostaje izvršitelja i proveo natječaj primjerice u Sektoru logistike i Rafinerije nafte Rijeka gdje je već veliki broj radnika ispunio zakonski maksimum u broju prekovremenih sati. Umjesto novog zapošljavanja Poslodavac pokušava kroz preraspodjelu radnog vremena ostati u okvirima zakona, no već je sada jasno da preraspodijeljeno radno vrijeme neće biti moguće svesti na puno radno vrijeme u propisanom roku«, stoji, uz ostalo, u očitovanju Radničkog vijeća.
Ipak doza opreza
Iako pitanje novog vala otpuštanja ovim nije konačno riješeno, ovoga puta je stav hrvatskih predstavnika prevagnuo u sukobu s izvršnim direktorima Ine, koje je dobrim dijelom postavila mađarska strana.
Upravo pitanje ovlasti u donošenju odluka između izvršnih direktora i uprave bio je jedan od ključnih elemenata nedavnog javnog istupa hrvatskih članova uprave oko načina upravljanja kompanijom, kada su tražili da se ukine paralelni sustav u kojemu počesto izvršni direktori imaju veće ovlasti od njih, iako su im hijerarhijski podređeni.
Vijest o odgodi odluke o programu zbrinjavanja pozitivno je odjeknula među sindikalistima i radnicima Ine. Iako s dozom opreza, povjerenik Sindikata EKN-a u Rijeci Ivica Perinić pozdravio je potez hrvatskih članova uprave.
– Nisam očekivao, ali sam priželjkivao da se od ove odluke odustane. Uprava je valjda shvatila da ne smije ići kontra radnicima, nego skupa s njima. Ina je prevažna kompanija za hrvatsku da bi se ovakve stvari prelamale preko koljena. Umjesto toga, ako postoji potreba za optimiziranjem broja radnika to se može izvesti na dobrovoljnoj bazi, uz uzimanje u obzir socijalnih kriterija. Mogućnosti i novca za to u Ini ima, kaže Perinić.
O Programu zbrinjavanja očitovalo se i Radničko vijeće Ine, koje je negativno ocijenilo program uprave, potvrdio nam je predsjednik Radničkog vijeća Predrag Sekulić ističući kako nacrt Programa i dalje ne daje odgovore na pitanja razloga za utvrđivanje viška radnika.
U svom očitovanju Radničko vijeće navodi i kako je u ranijim očitovanjima iznesen niz primjedbi, poput one da stvarno stanje u određenim organizacijskim jedinicama ne odgovara stanju navedenom u Programu, te zaključuje da su organizacijske promjene provedene bez prethodnog postupka savjetovanja s Radničkim vijećem.
Brojni propusti
»Umjesto da provjeri navode Radničkog vijeća i eventualno izvrši korekcije, Poslodavac donosi Odluku o kolektivnom višku radnika i pristupa izradi programa zbrinjavanja«, stoji u očitovanju, uz navođenje brojnih primjera.
Upravi se zamjeraju i kriteriji za proglašavanje radnika viškom, posebno u slučajevima kada su prekršeni i minimalni kriteriji propisani zakonom. Zbog svega toga, kao i niza drugih argumenata Radničko je vijeće odlučilo negativno se očitovati na prijedlog uprave.
