Posljedice Putinove odluke

Hrvatske tvrtke izvozit će u Rusiju iz susjedstva?

Irena Frlan Gašparović

Jedna od opcija je rusko tržište zadržati kroz izvoz iz pogona, primjerice u Srbiji. U HGK su zabrinuti da će se tvrtke iz EU okrenuti drugim tržištima, pa i povećanom izvozu u Hrvatsku

ZAGREB Odluka Rusije da zabrani uvoz većine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Europske unije digla je na noge i hrvatske institucije i kompanije: tvrtke koje izvoze u Rusiju, njihova interesna udruženja i hrvatska diplomacija pomno analiziraju učinke te odluke i razmatraju što učiniti kako bi se ublažile moguće negativne posljedice za domaće gospodarstvo.  

Ruski premijer Dmitrij Medvedev jučer je objavio da je stupila na snagu jednogodišnja »potpuna zabrana« uvoza većine prehrambenih proizvoda iz EU-a i SAD-a zbog njihovih sankcija Rusiji. Zabrana se odnosi na goveđe i svinjsko meso, perad, mesne prerađevine poput kobasica, ribu i druge morske plodove, mlijeko, sireve i druge mliječne proizvode, povrće, voće, orašaste proizvode. Sankcijama nije obuhvaćena dječja hrana. 


   Moskva je spremna ukinuti zabranu ako »naši partneri pokažu konstruktivni pristup« u pogledu sankcija prema Rusiji, dodao je Medvedev, dok je Europska unija objavila da zadržava pravo poduzeti protumjere. »Nakon što Europska komisija razmotri sve mjere Ruske Federacije i nakon što ćemo znati više o njihovu punom opsegu, zadržavamo pravo da poduzmemo odgovarajuću akciju«, istaknuo je glasnogovornik Komisije Frederic Vincent koji je ruske sankcije ocijenio politički motiviranima. 


 »Na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji«, upozoravaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). No, pravi učinci zabrane znat će se kada se bude točno znalo koji konkretni proizvodi više ne smiju na rusko tržište te koliko dugo će zabrana doista trajati. 

  Međutim, u HGK očekuju i druge negativne posljedice na hrvatskom tržištu, prije svega »povećani pritisak na uvoz«: druge članice EU-a morat će također naći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih, smatraju u Komori, može biti i hrvatsko. 




  S Komorom, ali i drugim udrugama, poput Hrvatskih izvoznika, jučer je u kontaktu bilo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) iz kojeg su poručili da u suradnji s tvrtkama i udruženjima detaljno analiziraju učinke ruske odluke, »kao i daljnje korake kako bi se ublažile eventualne negativne posljedice«. 


  No, i same tvrtke već o tome vode računa. U Podravci analiziraju kodove, odnosno šifre proizvoda koji su obuhvaćeni sankcijama, kako bi utvrdili odnose li se ruske mjere na njihov asortiman ili dio asortimana koji plasiraju na rusko tržište. Ako takvih kodova ima, razradit će varijante da bi smanjili mogući negativni učinak sankcija, saznajemo iz korporativnih komunikacija te koprivničke kompanije.  Prema neslužbenim informacijama, u Podravci ne očekuju da će zabranom biti obuhvaćeno više od 15 posto njihovog prometa u Rusiji. Ova, ali i neke druge tvrtke eventualne gubitke mogle bi amortizirati izvozom iz svojih pogona smještenim u državama koje nisu uvodile sankcije Rusiji, poput Srbije. U tom je smislu znakovito da su nam iz Vindije poručili tek da iz Hrvatske ne izvoze u Rusiju.  

  U Atlantic Grupi više se brinu zbog opće klime i pogoršanja odnosa između EU-a i Rusije, nego zbog moguće izravne štete za poslovanje kompanije budući da oni na rusko tržište ne plasiraju proizvode obuhvaćene zabranom. »Teško je u ovom trenutku govoriti o konkretnim posljedicama zaoštravanja diplomatskih i trgovinskih odnosa između Europske unije i Rusije, iako je jasno da one neće biti beznačajne«, ističu u toj kompaniji, dodajući da »poslovanje Atlantic Grupe i dalje nije neposredno na udaru sankcija«. Ta tvrtka u prvoj polovici ove godine u Rusiji i ZND-u ostvarila je 5,6 posto svojih prihoda uz rast od dva posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 


  Značajnije posljedice ne očekuju zasad ni u Agrokoru jer u Rusiju ne izvoze značajnije količine poljoprivrednih proizvoda, pa su uvjereni da »spomenute sankcije neće imati direktnog utjecaja na poslovanje«.


Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), hrvatske su tvrtke lani u Rusiju izvezle poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 21 milijun dolara, dok je u prva tri mjeseca ove godine vrijednost izvoza bila oko 3,2 milijuna dolara. Na rusko tržište najviše se plasiraju umaci, jabuke, kruške, dunje, juhe, sladni ekstrakti, pekarski proizvodi, meso, kobasice… 


  U HGK procjenjuju da će ruskim protumjerama biti ugrožen segment od oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u vrijednosti između 20 i 25 milijuna dolara