Ministarstvo branitelja

Hrvatska novcem EU-a digitalizira arhivsko gradivo iz Domovinskog rata

Hina

Borna Filic/PIXSELL

Borna Filic/PIXSELL

Projekt vrijedan 81,5 milijuna kuna koji se većim dijelom financira sredstvima EU važan je kako bi se postupci ostvarenja zakonskih prava prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata provodili brže i učinkovitije, a posebice kako bi povijesne činjenice bile sačuvane za nadolazeće generacije, rekao je ministar branitelja Tomo Medved.



Hrvatskom ministarstvu branitelja uručen je u utorak ugovor o dodjeli sredstava za projekt digitalizacije arhivskog gradiva iz Domovinskog rata, a na svečanosti je bio i premijer Andrej Plenković koji je poručio da trebamo sačuvati prošlost kako bi zajednički gradili budućnost.


Projekt vrijedan 81,5 milijuna kuna koji se većim dijelom financira sredstvima EU važan je kako bi se postupci ostvarenja zakonskih prava prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata provodili brže i učinkovitije, a posebice kako bi povijesne činjenice bile sačuvane za nadolazeće generacije, rekao je ministar branitelja Tomo Medved.


Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da će se tim projektom pokrenutom temeljem zaključka Vlade od 4. kolovoza 2017. na kvalitetan način objediniti građu koja postoji sve ove godine a koja na jednom mjestu u digitalnom obliku dosad nije bila pohranjena.


Važna poruka uoči Dana sjećanja da je projekt financiran sredstvima EU




Naglašavajući kako je projekt financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda, a uz pomoć Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Plenković je poručio kako to govori da su u svom mandatu toj dimenziji koja je uglavnom nacionalna uspjeli dodatni i europsku, što je snažna poruka dan uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata, te žrtvu Vukovara i Škabrnje.


Napomenuo je da to treba staviti i u kontekst projekta veteranskih centara koje će se također financirati europskim sredstvima u iznosu od skoro 330 milijuna kuna.


Time njihova Vlada, rekao je ne samo da pokazuje poštivanje u simboličkom smislu i radi na politici pomirbe i suživota nego iznalazi sredstava za bitne sastavnice našeg kolektivnog sjećanja i najvažnijih trenutaka posebice važnih za braniteljsku populaciju, ali su isto tako su vrijedno gradivo za povjesničare koji će istraživati Domovinski rat i ključne bitke za hrvatsku slobodu.


“Da bi zajednički gradili budućnost moramo čuvati prošlost, poštovati je a to ponosno i predano radimo kao odgovorna hrvatska vlada koja je svjesna temelja hrvatske slobode i države”, rekao je.


Napomenuo je i da su u Nacionalnoj razvojnoj strategiji čiji je nacrt u javnom savjetovanju jasno rekli da su njihovi ciljevi čuvanje vrijednosti Domovinskog rata i kulture sjećanja te zaštita interesa hrvatskih branitelja zbog čega žele unaprijediti sveobuhvatni sustav pružanje psihosocijalne i zdravstvene skrbi za hrvatske branitelje, članove njihovoj obitelji i civilne stradalnike.


Zbog neadekvatne pohrane prijeti opasnost da se dokumenti izgube


Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović koji je Tomi Medvedu uručio ugovor rekao je da je arhivsko gradivo iz Domovinskog rata još uvijek teritorijalno raspršeno po vojarnama i policijskim postajama pa zbog neadekvatne pohrane postoji opasnost da se brojni značajni dokumenti nepovratne izgube.


Kako bi se to spriječilo, Ministarstvo hrvatskih branitelja pokrenulo je 2017. projekt digitalizacije s ciljem ubrzavanja ostvarivanja prava i statusa hrvatskih branitelja stvaranjem jedinstvene baze koji je njegovo ministarstvo podržalo kroz dodjelu bespovratnih sredstava u sklopu europskog socijalnog fonda, rekao je Aladrović.


Zahvaljujući projektu bit će moguća obrada dva milijuna jedinica i digitalizacija sto tisuća jedinica arhivskog gradiva, izgradnja informacijskog sustava za upravljanje gradivom kao i baze podataka o statusu i statusima pravima branitelja, a provest će se edukacija 120 službenika za rad u sustavu.


Medved je rekao da su projekt počeli provoditi u rujnu 2017., s rokom dovršetka do lipnja 2023., a dosad su obradili više od 52 posto ukupnog gradiva. Taj projekt, zaključio je jasno oslikava važnost članstva Hrvatske u Europskoj uniji.