ZAGREB – Žalbeno vijeće Haaškoga suda, gotovo godinu dana nakon što je obrana generala Ante Gotovine podnijela žalbu zbog nepriznavanja imuniteta članovima njegova istražiteljskog tima u postupcima u Hrvatskoj, prihvatilo je tu žalbu i naložilo obustavu svih postupaka i istraga koje se protiv članova njegova tima vode u Hrvatskoj te povratak materijala koji su zaplijenjeni obrani generala Ante Gotovine u Hrvatskoj.

Žalbeno vijeće »nalaže Sudskom vijeću (Haaškoga suda) da izda nalog…Hrvatskoj u kojem će od Hrvatske tražiti da: 1. obustavi sve kaznene postupke protiv članova Gotovinine obrane za ono što rade vezano uz obavljanje svoje dužnosti pred Tribunalom; 2. obustavi i suzdrži se od svih sadašnjih i budućih istraga protiv članova Gotovinine obrane za ono što rade vezano uz obavljanje svoje dužnosti pred Tribunalom uključujući pretrage njih osobno i njihovih ureda; 3. vrati, što je moguće prije, sve materijale koji su zaplijenjeni članovima Gotovinine obrane uključujući ali ne i ograničeno na dokumente, računala, CD-e i diskete«, navodi se u odluci Žalbenog vijeća objavljenoj u utorak u Haagu.

»Žalbeno vijeće utvrdilo je da članovi obrane, uključujući istražitelje, uživaju funkcionalni imunitet«, navodi se u obrazloženju odluke donesene 14. veljače, te dodaje da Žalbeno vijeće utvrđuje da je Hrvatskoj, s obzirom na to da članovi Gotovinine obrane uživaju funkcionalni imunitet, »zabranjeno nastaviti kaznene postupke i poduzeti bilo kakve daljnje istražne postupke protiv njih«.

Gotovinina obrana žalila se zbog istraga odnosno postupaka vođenih protiv članova tima Marina Ivanovića, Joze Ribičića i Željka Hučića te zaplijene dokumentacije. Sudsko je vijeće Haaškoga suda tada naložilo da se dokumentacija zaplijenjena Gotovininoj obrani može pregledavati po posebnom postupku no i taj dio odluke srušilo je Žalbeno vijeće ICTY-ja koje smatra da se dokumentacija mora vratiti obrani.

Općinski kazneni sud u međuvremenu je u srpnju prošle godine nepravomoćno oslobodio Marina Ivanovića, odvjetnika i člana Gotovinina braniteljskog tima, optužbi da je prikrivao ili uništavao arhivsku građu.

Nakon odluke Žalbenoga vijeća Haaškoga suda u Hrvatskoj nastaje »zanimljiva procesna situacija«, ocijenio je za Hinu odvjetnik Mitko Naumovski koji je u Hrvatskoj zastupao Marina Ivanovića, člana Gotovinina tima, koji je u slučaju navodnog prikrivanja tzv. topničkih dnevnika lani nepravomoćno oslobođen tih optužbi.

»Ne znam što će se sada događati jer s jedne strane Haaški sud kaže da se ne smije voditi postupak protiv Ivanovića kao člana Gotovinine obrane, a s druge strane državno se odvjetništvo žalilo na nepravomoćnu oslobađajuću presudu zagrebačkog Općinskog kaznenog suda«, kazao je Hini odvjetnik Mitko Naumovski. Dodao je kako bi on osobno želio da i drugostupanjski sud oslobodi Ivanovića, a ne da se slučaj završi iz procesnih razloga, odnosno da državno odvjetništvo povuče žalbu zbog odluke Haaškog suda.

Naumovski odluku Žalbenoga vijeća Haaškoga suda ocjenjuje očekivanom.

Naumovski je kazao kako njegovom branjeniku još uvijek nije vraćeno računalo i desetak registratora s dokumentacijom vezanom uz slučaj Gotovine, oduzeti tijekom istrage protiv Ivanovića. Najavio je da će obrana uskoro službeno zatražiti povrat oduzetih stvari.

Zagrebačkog odvjetnika Marina Ivanovića državno odvjetništvo tereti da je prikrivao ili uništavao arhivsku građu, to jest rokovnik zapovjednika topničko-raketne skupine za vrijeme »Oluje« Ante Karduma u kojem se nalazila lista ciljeva te nekoliko vojnih mapa koje je Ivanović kao član odvjetničkog tima prikupio u svrhu Gotovinine obrane pred Haaškim sudom.

Obrazlažući oslobađajuću presudu sutkinja Sanda Bramberger Ostojić u srpnju prošle godine je kazala da sud nije prihvatio tvrdnje tužiteljstva da je Ivanović prikrivao dokumente koje je prikupio, tim više što su oni kao dokazi predani Haaškom sudu.

Nepravomoćnom presudom zagrebačkog Općinskog kaznenog suda Ivanović je oslobođen, uz obrazloženje da Ivanović nije prikrivao dokumente koje je prikupio, tim više što su oni kao dokazi predani Haškom sudu. Uz to, nije utvrđeno da je uopće riječ o arhivskoj građi, a i nejasno je zbog čega su državnom odvjetništvu sporni samo ti dokumenti, ako ih je Gotovinina obrana prikupila gotovo 60 tisuća.