Gdje je u toj poziciji Hrvatska? Sigurno ne na zadovoljavajućoj razini, s obzirom da u obrambeni sektor ulaže manje od dva posto BDP-a, što je preporučena vrijednost NATO-a.

   – Ja kao ministar obrane uvijek želim da bude više izdvajanja za potrebe vojske. I ne mislim to samo zbog trenutne ukrajinske krize, već zbog potrebe moderniziranja i opremanja snaga i za redovna djelovanja, kaže za Novi list ministar obrane Ante Kotromanović. No, svjestan je da trenutna financijska situacija unutar države nije pogodna za velika izdvajanja. Ukratko, kad je obrana u pitanju, novac nije problem, novca nema. Želje vojnog sektora i Ministarstva obrane su jedno, a stvarnost drugo.

   Doduše, ukoliko se destabilizacija mira u Europi nastavi, sredstva će se silom prilika morati nalaziti, na ovaj ili onaj način. Nije neka velika tajna da geopolitički Srbija kao susjed Hrvatske ima bliske veze s Rusijom, dapače, na svom teritoriju ima i nekoliko njihovih vojnih savjetnika. Daljnja radikalizacija odnosa NATO-a i Rusije stoga bi silom prilika dovela do potrebe naglog dodatnog ulaganja u Oružane snage. Uz to, treba napomenuti kako NATO već neko vrijeme nije zadovoljan s hrvatskim prikazivanjem obrambenog proračuna. Naime, u njega se kod nas uključuju stavke koje na Zapadu nikako ne idu pod vojni proračun. Prije svega se tu misli na požarstvo, traganje i spašavanje te Obalnu stražu, koje u drugim državama najčešće se računaju pod civilni sektor.

   Više je pokazatelja da NATO-savez rusku političku ofenzivu shvaća ozbiljno, čak i na vojnom planu. Prije svega, baltičke države su preplašene, jer im je Rusija neposredni susjed, a imaju veliku rusku nacionalnu manjinu. Posebno se to odnosi na Latviju i Estoniju, gdje se četvrtina stanovništva izjašnjava Rusima, dok Litva tu ipak bolje stoji, s tek šest posto Rusa. NATO je stoga u te države poslao eskadrilu aviona, umjesto uobičajena četiri koja služe za air-policing. Nije da bi toliko zrakoplova nešto previše značilo kada bi se Rusija zbilja odlučila na invaziju, ali je politička poruka Moskvi da NATO namjerava braniti te države ukoliko dođe do ratne eskalacije. S druge strane, tradicionalno prema Rusima sumnjičava Poljska je dio svojih vojnih formacija prebacila sa zapada na istok države, za svaki slučaj. Gotovo da se može kazati kako je otpočeo Drugi hladni rat, ovaj put s nešto izmjenjenim taborima, iako su dva glavna igrača zapravo ista.