Hrvatska na listi Svjetske banke skliznula s 84. na 89. mjesto

U tom izvješću, u kojem se analiziraju propisi koji se primjenjuju na tvrtke u 10 područja poslovne regulative, Hrvatska je ove godine na 89. mjestu među 189 zemalja svijeta, dok je u lanjskom izvješću bila 84. među 185 zemalja

WASHNIGTON – Hrvatska je u izvješću »Doing Business« Svjetske banke o uvjetima poslovanja ove godine skliznula s 84. na 89. mjesto, pri čemu je u pet područja postigla napredak, dok je u pet nazadovala.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) nije zadovoljna pomacima koje je Hrvatska ostvarila na listi Svjetske banke Doing Business, kao ni ranije objavljenoj ljestvici konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, te smatra da su za osjetne pomake i izlazak iz krize potrebne hrabrije, odlučnije, dublje i sveobuhvatnije reforme.»Svaki pomak na ljestvicama koje mjere konkurentnost i lakoću poslovanja je dobrodošao. Međutim, pomacima koje je ostvarila Hrvatska i na ljestvici konkurentnosti, kao i na listi ‘Doing Business’, ne možemo biti zadovoljni«, navode iz HUP-a u osvrtu na izvješće »Doing Business«.  U HUP-u ističu kako je ukupna gospodarska situacija u zemlji vrlo loša, a u uvjetima poslovanja i ulagačkoj klimi još nema osjetnih poboljšanja. »Za osjetnije pomake i izlazak iz krize potrebne su nam hrabrije, odlučnije, dublje i sveobuhvatnije reforme usmjerene prije svega gospodarskom oporavku i poticanju rasta koji moraju biti apsolutni prioriteti u radu Vlade«, zaključuju u HUP-u.

U utorak je Svjetska banka predstavila izvješće »Doing Business 2014: Razumijevanje propisa za male i srednje poduzetnike«, koje prati napore država na jačanju pravnih institucija te smanjenju složenosti i troškova regulatornih procesa.

No, u izvješću se navodi i da je Hrvatska po ukupnom broju osvojenih bodova u 10 područja napredovala za 0,9 bodova, s lanjskih 63,7 na 64,6 bodova, od mogućih 100.

Također, napominje da je ustvari ove godine Hrvatska pala samo za jedno mjesto na listi, s obzirom da bi nakon korekcije podataka i dodatne četiri zemlje u izvješću, lani bila plasirana na 88. mjestu.

Novo izvješće Svjetske banke pokazuje da je od lipnja 2012. do lipnja 2013. Hrvatska poboljšala svoju poslovnu regulativu provođenjem reformi u pet područja, više nego u bilo kojoj drugoj godini od 2007., navodi se.

U izvješću se ističe da je u proteklih godinu dana Hrvatska provodila reforme u područjima pokretanja poslovanja, plaćanja poreza, međunarodnog trgovanja, izvršenja ugovora i rješavanja nelikvidnosti.

Tako se u izvješću navodi da je Hrvatska omogućila lakše pokretanje poslovanja uvodeći novi oblik društva s ograničenom odgovornošću, uz nizak minimalni kapital i jednostavan proces. U tom je području Hrvatska na 80. mjestu liste, kao i lani, ali ove godine među više zemalja.

Najviše je, s 42. na 34. mjesto, Hrvatska napredovala po plaćanju poreza jer je olakšala plaćanje socijalnih doprinosa putem elektroničkog sustava i smanjila izdvajanja za šume i Hrvatsku gospodarsku komoru.

U području međunarodnog trgovanja Hrvatska je napredovala sa 105. na 99. mjesto jer je poboljšala fizičku i informatičku infrastrukturu u Luci Rijeka te racionalizirala carinski postupak uoči ulaska u Europsku uniju.

U području izvršenja ugovora Hrvatska je napredovala s 52. na 49. mjesto liste jer je pojednostavila parnični postupak i prenijela dio ovršnih postupaka sa sudova u državne agencije, ističe se u izvješću.

Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da je izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja »Doing Business« pokazalo kako je Hrvatska u segmentu za koje je nadležno Ministarstvo financija ima visok rang, te ustvrdio kako da u idućoj godini taj rang može biti samo još bolji.»U onom dijelu gdje utjecaj ima Ministarstvo, po svim kriterijima, kad je u pitanju porezna politika, naplata, urednost na tržištima, mi smo visoko u odnosu na ukupni rang koji imamo, znači negdje između 30. i 40. mjesta. To znači da porezna uprava, carina i Ministarstvo financija čine sve da kriteriji po kojima nas se ocjenjuje budu što bolji«, izjavio je Linić nakon poslovnog skupa udruge Hrvatskih izvoznika.Za iduće izvješće »Doing Business«, istaknuo je Linić, naš rang može samo biti ispod 30. mjesta.»Mi ćemo dati svoj obol tome da Hrvatska popravi svoje mjesto i vjerujem da će to i gospodarstvenici koji sudjeluju u anketama to znati ocijeniti. No, očito je da u onom drugom dijelu, a to je brzina investicija, dobivanja dozvola i ostalog, još treba nešto učiniti«, rekao je Linić.Na novinarski upit znači li to da se njegovi drugi kolege iz Vlade moraju više potruditi, Linić odgovara kako on smatra da svatko treba raditi svoj posao.»Ja polazim da svatko treba raditi svoj dio posla, jer itekako je važno poslati poruku da je Hrvatska dobrodošla i prihvatljiva za investicije«, izjavio je Linić.No, dodaje, uvijek postoji pitanje što poduzeti, jer je primjerice Zakon o strateškim investicijskim projektima nailazio na ogroman otpor zbog straha u lokalnim zajednicama da će biti isključeni iz planiranja.»Moramo shvatiti da imamo previše onih koji odlučuju i da je zbog toga to usporeni proces. Kod »Doing Businessa« broje se dani, broje se sati, prema tome moramo znati što nam je interes«, izjavio je Linić i dodao da »moramo shvatiti hoćemo li robovati procesima ili ćemo ubrzavati te procese«.»Vlada ih pokušava ubrzati, ali vidite da Zakon o strateškim investicijama donosimo devet mjeseci, a to je ono što se ocjenjuje. Moramo shvatiti i koja je sposobnost hrvatskog društva za reforme i koliko se mi zajednički možemo naći na pojedinim programima i projektima i krenuti dalje«, zaključio je Linić.

Uz to, Hrvatska je olakšala rješavanje problema nelikvidnosti omogućivši postupak restrukturiranja izvan suda. U tom je području na 98. mjestu liste od 189 zemalja, dok je lani bila 97. među 185 zemalja.

S druge strane, najveći pad u ovogodišnjem izvješću »Doing Business«, Hrvatska je zabilježila u području zaštite ulagača, s lanjskog 139. na 157. mjesto.

Po izdavanju građevinskih dozvola Hrvatska je pala s lanjskog 143. na 152. mjesto, dok je po pitanju dostupnosti električne energije skliznula s 56. na 60. mjesto.

Po uknjižbi imovine Hrvatska je skliznula sa 104. na 106. mjesto, a po dostupnosti kredita sa 40. na 42. mjesto liste.

Od zemalja u regiji ispred Hrvatske plasirane su Slovenija, na 33. mjestu, dok je Crna Gora na 44. mjestu, Bugarska na 58., Rumunjska na 73., a Kosovo na 86. mjestu.

Odmah iza Hrvatske, na 90. mjestu, plasirana je Albanija, dok je Srbija na 93., a Bosna i Hercegovina na 131. mjestu.

Izvješće »Doing Business« Svjetske banke daje dobru sliku o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj, smatraju analitičari, ističući da u određenim područjima ima poboljšanja, ali i da pogoršanja zabrinjavaju.

»Postavši ljetos 28. članica Europske unije, Hrvatska nastavlja provoditi gospodarske reforme. Val regulatornih reformi u posljednjih godinu dana dokaz je predanosti zemlje da podrži poslovno okruženje za poduzetnike«, navodi u izvješću Rita Ramalho, glavna autorica »Doing Businessa«.

»Ti rezultati ne iznenađuju, jer znamo da u Hrvatskoj ima još mnogo prostora za unapređenje poslovne klime, a kroz ta poboljšanja trebao bi se potaknuti razvoj privatnog sektora«, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

»U oči upada činjenica da su postignuta poboljšanja u nekoliko područja, što se djelomično može povezati s nedavnim pristupanjem Hrvatske u EU, zbog čega je u kratkom roku trebalo provesti mnoga usklađenja«, kaže Šantić.

No, napominje i da postoje brojni problemi, i to najviše na lokalnoj razini.

»U usporedbi sa zemljama u okruženju, ne stojimo najbolje. Većina zemalja je na listi ispred nas, a Hrvatska u usporedbi s njima ima i najvišu cijenu rada«, kaže Šantić.Od zemalja u regiji ispred Hrvatske plasirane su Slovenija, na 33. mjestu, dok je Crna Gora na 44. mjestu, Bugarska na 58., Rumunjska na 73., a Kosovo na 86. mjestu.Odmah iza Hrvatske, na 90. mjestu, plasirana je Albanija, dok je Srbija na 93., a Bosna i Hercegovina na 131. mjestu.

»Ako želimo ponovno potaknuti investicije, koje su ključne za razvoj gospodarstva, onda osim uklanjanja administrativnih barijera, moramo učiniti pomak kako bi poboljšali gospodarsku strukturu, i to kroz poboljšanje omjera produktivnosti i cijene rada. To zahtijeva i promjene u gospodarskoj politici, ali i puno šire, poput ulaganja u sustav obrazovanja«, navodi Šantić.

Najnovije izvješće Svjetske banke dobro pokazuje situaciju u Hrvatskoj, ocjenjuje Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

»Poboljšana je financijska disciplina, a dobar su korak i predstečajne nagodbe, no moglo bi ih se i dodatno ubrzati, kako bi se ubrzalo restrukturiranje tvrtki« kaže Stojić.Zabrinjava, međutim, pad Hrvatske u području zaštite ulagača, s lanjskog 139. na 157. mjesto liste.

»Trebali bismo se više zabrinuti pogoršanjima, nego obradovati poboljšanjima u izvješću Svjetske banke, jer je do pogoršanja došlo u bitnim područjima za konkurentnost, u odnosu prema investitorima. Ako želimo mijenjati model rasta BDP-a, u smislu većeg udjela investicija i izvoza, trebali bismo se zabrinuti nad tim pokazateljima«, ističe Hrvoje Stojić.

S time se slaže i Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

»U područjima u kojima smo postigli napredak promjene su pozitivne i bitne, no valja skrenuti pozornost na zaštitu ulagača, gdje smo pali. Definitivno bi se na tome trebalo aktivnije raditi, jer je to bitno za mogućnost privlačenja novih investitora. Investitori žele sigurnost, stabilnost i pravnog i financijskog okvira«, kaže Alen Kovač.Doing Business i ostali pokazatelji, poput indeksa percepcije korupcije ili konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, vrlo su bitni jer pokazuju namjeru zemlje da se mijenja na bolje.

»Takve stvari su bitne i kod korištenja novca iz EU fondova. Naime, pokazuje se da upravo zemlje koje su bolje pozicionirane po takvim pokazateljima u pravilu pokazuju veći kapacitet za efikasnije povlačenje novca iz EU fondova«, kaže Kovač.

Hrvatska na listi Svjetske banke skliznula s 84. na 89. mjesto

Lidlova super ponuda