ZAGREB – Hrvatska se nalazi na 61. mjestu od 174 zemlj4 svijeta po indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2014. godinu, objavljeno je u srijedu.

Hrvatska je u ovogodišnjem rangiranju osvojila 48 bodova (od maksimalnih 100), što je identičan rezultat lanjskom, ali je za dva boda veći nego prije dvije godine. Ocjene se kreću od 0 bodova, što bi bila potpuna korupcija, do 100 bodova, što bi značilo da u zemlji nema korupcije. Hrvatska ovom ocjenom dijeli 61. mjesto s Ganom u istraživanju koje ove godine obuhvaća ukupno 174 zemlje.

Po regionalnoj podjeli Hrvatska je svrstana u zemlje EU-a i zapadne Europe i manje je korumpirana samo od Bugarske, Grčke, Italije i Rumunjske.

Gledajući susjedne zemlje, Slovenija je 39. u svijetu (58 bodova), Mađarska 47. (54 boda), a korumpiranije su Crna Gora koja je 76. (45 bodova), Srbija 78. (41 bod) i BiH koja je osamdeseta s 39 bodova.

Indeks percepcije korupcije (IPK) je istraživanje koje stvara rang listu zemalja prema ocjeni o raširenosti korupcije u njima, tj. do koje se mjere percipira da su tijela javne vlasti korumpirana. Taj je indeks najrašireniji pokazatelj percepcije korupcije u svijetu.

Indeks određene države ukazuje na to kolika je razina percepcije korupcije u javnom sektoru na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja zemlju za koju se percipira kao visoko korumpirana, dok se onu ocijenjenu sa 100 percipira kao zemlji očišćenu od korupcije.

Najbrže rastuća gospodarstva imaju visoku razinu korupcije 

Korupcija je porasla u nekoliko najbrže rastućih gospodarstava svijeta budući da je rast ohrabrio zloporabu ovlasti, izvijestio je u srijedu Transparency International pošto je objavio svoj godišnji indeks percepcije korupcije u svijetu.

“Indeks percepcije korupcije 2014. pokazuje da se potkopava gospodarski rast te da blijede napori za zaustavljanje korupcije kada čelnici i visokopozicionirani dužnosnici zloporabe ovlasti za dodjelu javnih sredstava radi osobnog dobitka”, rekao je čelnik Transparency Internationala Jose Ugaz.

“Velika korupcija u velikim gospodarstvima ne samo da blokira temeljna ljudska prava najsiromašnijih nego i stvara probleme u upravljanju i nestabilnost”, ističe Ugaz.

Godišnji indeks percepcije korupcije TI-a analizira zloporabu ovlasti, tajne dogovore i mito u javnom sektoru u 175 zemalja svijeta. Indeks određene države ukazuje na to kolika je razina percepcije korupcije u javnom sektoru na skali od 0 do 100, gdje 0 predstavlja zemlju za koju se percipira kao visoko korumpiranu, dok se onu ocijenjenu sa 100 percipira kao zemlju očišćenu od korupcije.

Kina, Turska i Angola su među najkorumpiranijima prema indeksu, unatoč tome što su zabilježile prosječni gospodarski rast od više od 4 posto tijekom posljednje četiri godine.

Danska je na vrhu indeksa s 92 od mogućih 100 bodova, što znači da se njezin javni sektor smatra “vrlo čistim”. Sjeverna Koreja i Somalija dijele zadnje mjesto s osam bodova svaka. Na dnu su također Sudan, Južni Sudan i Afganistan. Međutim, Afganistan, koji pokušava zaustaviti dugotrajni sukob, jedan je od iznenađenja u ovogodišnjem indeksu percepcije korupcije budući da se popeo na ljestvici za četiri boda.

U prvih pet najmanje korumpiranih nakon Danske su Novi Zeland, Finska, Švedska i Norveška koja dijeli mjesto sa Švicarskom. Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, ostala je na 12. mjestu kao prošle godine. SAD je na 17. mjestu.

“Zemlje na dnu (indeksa) trebaju usvojiti radikalne mjere protiv korupcije u korist svojih građana”, rekao je Ugaz. “Zemlje na vrhu indeksa trebaju se pobrinuti za to da ne izvoze praksu korupcije u nedovoljno razvijene zemlje.”

Kina, drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, dobila je 36 bodova, što je četiri boda manje u odnosu na prošlu godinu unatoč pokretanju velike antikorupcijske kampanje i nalazi se na stotom mjestu. Turska je pala za pet bodova i na 64. je mjestu, a Rusija je na 136. mjestu.

Obala Bjelokosti, Egipat, otočna država u Karipskom moru Sveti Vincent i Grenadini, Jordan, Mali i Svazilend su među najvećim pobjednicima ovogodišnjeg indeksa.

Hrvatska se nalazi na 61. mjestu sa osvojenih 48 bodova. Po regionalnoj podjeli Hrvatska je svrstana u zemlje EU-a i zapadne Europe i manje je korumpirana samo od Bugarske, Grčke, Italije i Rumunjske.

Međutim, Grčka je sada na 69. mjestu dok je prošle godine bila 89.

Od zemalja u susjedstvu RH Slovenija je 39. u svijetu (58 bodova), Mađarska 47. (54 boda), a korumpiranije su Crna Gora koja je 76. (45 bodova), Srbija 78. (41 bod) i BiH koja je osamdeseta s 39 bodova.

Od europskih zemalja uvjerljivo je najgora Ukrajina s 26 bodova.

Godinama ne idemo naprijed

Najbolje su ocijenjene Danska (92 boda), Novi Zeland (91) i Finska (89), a najlošije Somalija (8), Sjeverna Koreja (8) i Sudan (11). Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala je najopsežnije svjetsko ispitivanje percepcije korupcije, provodi se od 1995., a ove godine obuhvaća 174 zemlje, jednu manje nego lani. Rezultati Indeksa percepcije korupcije sastavljeni su na temelju ukupno 12 ispitivanja koja je provelo 11 nezavisnih ustanova, a ispitanici su bili poslovni ljudi i analitičari.

Hrvatska je bila obuhvaćena s ukupno devet istraživanja, uz raspon ocjena od 31 do 66. Pri ocjenjivanju Hrvatske korištena su istraživanja koja su proveli Economist Intelligence Unit, nevladina udruga Freedom House, Global Insight (bivši Svjetski centar za istraživanje tržišta – World Market Research Centre) , Zaklade Bertelsman (istraživanja Bertelsman Transformation Index i Bertelsman Sustanaible Governance Indicators) , Institute for Management of Development, Svjetski gospodarski forum i World Justice Project.

Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se sve razine rada tijela javne vlasti. Kod većine istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju, a kod nekih se uzima u obzir i koliko su pregledni i transparentni u tijelima javne vlasti.

Jedan od osnivača Transparency Internationala Hrvatska Zorislav Antun Petrović kazao je kako rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazuju da se Hrvatska već godinama ne uspijeva maknuti prema naprijed, što pokazuje da nije dovoljno samo unaprijediti propise već ih treba i primjenjivati. “Tijekom procesa pristupanja Europskoj uniji doneseno je puno zakona koji se vrlo provode u praksi – možda je najbolji primjer Zakon o pravu na pristup informacijama”, ocijenio je Petrović.

Predsjednica Transparency Internationala Hrvatska Davorka Budimir i dopredsjednik udruge Don Markušić o rezultatima istraživanja govorit će na konferenciji za novinare u srijedu u 10 sati.