Privlačna zajednica

Hrvatska ne može uvesti euro jer ima deficit proračuna veći od propisanih tri posto BDP-a, a javni dug veći od 60 posto. Ne zadovoljava ni kriterij stabilnosti valute, jer kuna nije u europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), primjećuje Komisija. Hrvatska ispunjava uvjete u zakonodavstvu, u dugoročnim kamatama na državne obveznice koje su trenutačno znatno pale, te u inflaciji koja je u posljednjih 12 mjeseci iznosila samo 1,1 posto, osjetno ispod granice od 1,7 posto. Komisija, međutim, smatra da pad hrvatskih kamata treba uzimati s oprezom, dok Europska središnja banka (ESB) s oprezom gleda i na snižavanje inflacije, jer ta pojava nije uvijek znak ekonomskog zdravlja. 

   – Ekonomska i monetarna unija ostaje privlačna zajednica, rekao je u povodu tog izvješća Olli Rehn, povjerenik EU Komisije za ekonomska i monetarna pitanja. Rehn je za pohvalio Litvu za ispunjavanje kriterija te naglasio da je eurozona danas daleko opremljenija »za plovidbu nemirnim morima, nego kad je izbila kriza«. No, većina država s vlastitom valutom ne dijeli njegovo mišljenje i hladi se prema ulasku u eurozonu, koja danas obuhvaća 18 od 28 članica EU. 

  Obveza iz ugovora

Velika Britanija i Danska ne moraju prihvatiti euro, dok je osam članica – Poljska, Švedska, Češka, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Litva i Hrvatska – dužno odbaciti nacionalne valute. Na to su se obvezale pristupnim ugovorima s EU, ali rok za uvođenje eura nije određen, jer najprije moraju zadovoljiti uvjete. 

   Kad je prije nekoliko godina izbila kriza u eurozoni, premijeri i ministri financija Poljske, Češke, Mađarske i Bugarske rekli su da obustavljaju ili odgađaju pripreme za uvođenje eura. Naime, države koje su zadržale svoju valutu i plivajući tečaj brže se razvijaju od većine članica eurozone i popravljaju im prosjek. Britanski, poljski, mađarski i rumunjski BDP u prvom je kvartalu rastao više od tri posto godišnje, prema Eurostatu. 

   – Švedska namjerno nije ispunila kriterije za euro kako bi ostala izvan valutne unije, piše jučerašnji Financial Times (FT). Dok ESB smatra da Litva nije pouzdano ispunila sve kriterije, litvanski premijer Algirdas Butkevicius dao je do znanja da euro žele ne samo zbog ekonomskih razloga, nego ponajprije zbog sigurnosti. Baltičke države, u strahu od Rusije, žele što jače integrirati sa Zapadom. Ulazak Litve u eurozonu očekuje se početkom 2015., a Europska komisija će novo izvješće o konvergenciji podnijeti za dvije godine.