Nakon smrti novorođenčeta koje je preminulo prilikom kućnog porođaja koji je vodila 69-godišnjakinja s austrijskim državljanstvom predstavljena kao »međunarodno licencirana primalja«, Hrvatska komora primalja (HKP) upozorila je na nužnost hitnog rješavanja pitanja izvanbolničkih porođaja u Hrvatskoj. U mnogim zemljama Europske unije porođaji izvan rodilišta jasno su regulirani, a primaljska skrb dostupna je ženama koje biraju rađati kod kuće, u kući za porođaje, u ambulanti ili u rodilištu, u obliku tzv. primaljske sobe ili odjela.

– Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u EU-u u kojoj je primaljska skrb dostupna isključivo unutar rodilišta, a izvanbolnički porođaji nisu dio zdravstvenog sustava. To znači da za zdrave trudnice, rodilje i babinjače skrbe liječnici ginekolozi i porodničari, a ne primalje, dok je u drugim europskim zemljama primaljska skrb dio uobičajene zdravstvene skrbi za niskorizične trudnoće, poručuju iz HKP-a. Napominju pritom da blizanačka trudnoća, kod koje se i dogodio tragični slučaj smrti novorođenčeta, ne spada u niskorizične trudnoće.

– Trudnice mogu slobodno birati mjesto porođaja uz punu podršku zdravstvenog sustava. U praksi to znači da kada se žena odluči na porođaj izvan bolnice, ona jednostavno može doći do odabrane licencirane primalje koja će skrbiti o njoj tijekom trudnoće i porođaja, a primalja druge specijaliste uključuje u skrb sukladno stručnoj procjeni i potrebi žene, objašnjavaju iz Komore model poroda u većini europskih država. Premda i u Hrvatskoj svaka žena sukladno Ustavu i zakonima ima pravo odabrati roditi kod kuće, licencirane primalje ne smiju voditi porode kod kuće, već smiju sudjelovati u porodima isključivo u bolnicama. Ministarstvo zdravstva je u Nacionalnoj strategiji za razvoj zdravstva 2012.-2020. predvidjelo task-shifting, odnosno prenošenje dijela zadataka i ovlasti s liječnika na druge visokoobrazovane zdravstvene djelatnike, dakle i na prvostupnice primaljstva. Međutim, taj prijenos zadataka još uvijek nije zaživio, podsjećaju primalje.

Žene imaju pravo birati gdje i uz koga će rađati te im je tako u Sloveniji, na primjer, to pravo izbora i omogućeno. Međutim u Hrvatskoj, gdje kućni porođaj nije reguliran, žene koje žele roditi kod kuće pozivaju primalje iz inozemstva, čiji rad ne nadzire ni Hrvatska komora primalja niti Ministarstvo zdravstva. Takva situacija, poručuju primalje, dovodi ženu u nepotreban rizik, kao i njeno novorođenče.

Hrvatska komora primalja ima 417 prvostupnica primaljstva koje imaju kompetencije za pružanje samostalne primaljske skrbi trudnicama, rodiljama i babinjačama, sukladno Zakonu o primaljstvu. Na Ministarstvu zdravstva je da zakon provede u djelo i omogući ženama porođaj izvan bolnice uz stručnu podršku prvostupnica primaljstva, poručuju.

Što se tiče »međunarodno licencirane primalje« iz Austrije, HKP toj osobi nije priznao inozemnu stručnu kvalifikaciju u Hrvatskoj, nije pokrenut postupak za priznavanje njene inozemne kvalifikacije, niti joj je pružanje usluga u Hrvatskoj ikada odobreno.