Strategijom se, kako je kazao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, definira vizija razvoja biogospodarstva koja će se ostvariti do 2035. godine provedbom intervencija, strateških projekata i aktivnosti koje doprinose ostvarenju dva strateška cilja – razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu te povećanje dodane vrijednosti u hrvatskom biogospodarstvu.

Ostvarenje strateških ciljeva podupirat će se prvenstveno iz europskih financiranih programa uz sufinanciranje iz državnog proračuna, rekao je Vlajčić.

Ukupna sredstva za provedbu strategije, kako je naveo ministar, iznose više od 199 milijuna eura za razdoblje od 2025. do 2027. godine.

Za programsko razdoblje od 2028. do 2035., kazao je, naknadno će se razraditi indikativni financijski okvir nižim strateškim dokumentima nakon usvajanja Višegodišnjeg financijskog okvira za predmetno razdoblje.

Ostvarenje strateških ciljeva omogućit će se provedbenim mehanizmima među kojima su planiranje izgradnja distribucijskih centara za biomasu, uređivanje korištenja otpadnog mulja, poticanje izgradnje i modernizacije kapaciteta u sektorima biogospodarstva, potacanje proizvodnje ambalaže od reciklniranog materijala, biobazirane te birazgradive plastike, provedba istraživanja i inovacija povezanih s biogospodarstvom i dr., kazao je Vlajčić.

Donošenjem strategije, kako je naveo, nastojat će se osigurati strateško – planski okvir za intenzivni razvoj biogospodarstva kao dinamične i diversificirane djelatnosti što će značajno doprinijeti ukupnim gospodarskim aktivnostima u Republici Hrvatskoj, njihovoj održivosti, u smanjenju ovisnosti o sirovinama iz neobnovljivih izvora, što je posebno važno za ruralna i obalna područja.

Također, dodao je, povećat će se volumen i produktivnost u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i iskorištenje nusproizvoda, ostataka i otpada iz proizvodnje i prerade te potaknuti tržište biomase.

Strategija biogospodarstva do 2035. predstavlja višesektorski, dugoročni akt strateškog planiranja kojim se podupire provedba strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030., odnosno koja je predviđena u okviru strateškog cilja 9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva.

Vlada je donijela odluku o pokretanju postupka izrade Strategije biogospodarstva do 2035. 13. listopada 2022. kojom se Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zadužuju izraditi Strategiju biogospodarstva do 2035.

Memorandumom o suglasnosti, koji je iniciran na zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH 2023. godine, uspostavlja se okvir za međusobnu suradnju te stručnu i savjetodavnu podršku u razvoju sigurne digitalne infrastrukture i razvoja javnih digitalnih usluga, ponajprije vezano za uspostavu sustava za pružanje usluga povjerenja, poticanje u reguliranju elektroničkih komunikacija s posebnim osvrtom na komunikaciju putem interneta i reguliranju državne domene i zaštite privatnosti, a sve u skladu sa standardima i praksama u EU.

Vlada je dala ovlast ministru pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damiru Habijanu da, u ime Vlade Republike Hrvatske, potpiše Memorandum o suglasnosti, čija provedba ne zahtijeva dodatne financijske obveze za državni proračun Republike Hrvatske.

Suradnju će se poticati i razvijati, navedeno je, putem pomoći u izradi zakonodavstva, strategija, akcijskih planova i programa iz područja digitalizacije, organizacijom stručnih posjeta, seminara, konferencija i sastanaka.

Također, poticat će se uspostavom suradnje između znanstvenih i istraživačkih organizacija, kao što je uključivanje akademske i istraživačke mreže u BiH u Europsku znanstveno-istraživačku mrežu – GEANT, uspostavom programa obrazovanja, razmjenom osoblja i stručnjaka, općih informacija i relevantne tehničke i znanstvene dokumentacije te izradom zajedničkih projekata s mogućnošću apliciranja na sredstva za projekte prekogranične suradnje, koje financira EU.

Povećava se iznos za uzdržavanje državljana trećih zemalja

Vlada Uredbu o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje državljanina treće zemlje u RH mijenja radi usklađivanja sa Zakonom o strancima, ispravkom Direktive EU o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravkom, ali i s visinom minimalne plaće, pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Naime, Uredbom donesenom 2021. godine propisano je da državljanin treće zemlje mora mjesečno imati osigurana sredstva za uzdržavanje u visini od najmanje 50 posto prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini, koja je u 2024. iznosila 1318 eura, a slijedom čega su u 2025. sredstva za uzdržavanje na mjesečnoj osnovi iznosila 659 eura za jednu osobu, odnosno dodatnih 15 posto za dvije osobe, a za svakog sljedećeg člana dodatnih 10 posto.

S obzirom na to da je odlukom Vlade visina minimalne plaće za 2025. godinu određena u iznosu 970 eura bruto, tj približno 750 eura neto, izmjenama ove Uredbe iznos sredstava za uzdržavanje državljana trećih zemalja povećava se kako ne bi bio manji upravo od neto minimalne plaće.

Tako se taj iznos povećava s 50 na 57 posto mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini – sa 659 na 751,26 eura za odobreni privremeni boravak u RH u svrhu rada te s 50 na 60 posto mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini za odobreni privremeni boravak u RH u druge svrhe – sa 659 na 790,80 eura.

Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad obilježavanjem 150. obljetnice Hrvatske vatrogasne zajednice koja će se održati 13. lipnja u Zagrebu.