Hrvatska zna da ove noći nikuda ne bježi. Ostajemo tu gdje jesmo, ali sad s novom odgovornošću, rekao je premijer Zoran Milanović, nekoliko minuta prije ulaska u EU
ZAGREB Nakon ispunjavanja dosad najtežih kriterija i nikad dužih pregovora, od čijih je otvaranja prošlo 2827 dana uspona i padova, blokada i njihovih uklanjanja, čestih frustracija i nešto rjeđih trenutaka zadovoljstva, Republika Hrvatska u prvoj je minuti 1. srpnja ispunila svoju višedesetljetnu težnju i realizirala glavni strateški cilj, postavši 28. članicom Europske unije.
Točno u ponoć uz himnu Europske unije »Oda radosti« Hrvatska je svečano pristupila Europskoj uniji. Na glavnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića »Odu radosti« izveli su Valentina Fijačko, Dubravka Šeparović Mušović, Domagoj Dorotić, Luciano Batinić uz Zbor i Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije, Zbor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Akademski Zbor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Concordia discors, Vokalni ansambl Antiphonus i Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Izvedbi su se pridružili i Zbor i Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Zbor i Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta »Ivan pl. Zajc« u Rijeci, Zbor Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku ze Zbor Libertas u Dubrovniku.
Josipović: Dan kada su se ostvarili snovi
Ovo je dan kad su se ostvarili snovi, ne samo ove generacije, nego mnogih prethodnih generacija, dan kad smo stvorili temelj za sigurnu, demokratsku i europsku budućnost naših novih generacija, rekao je rano u ponedjeljak u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović na središnjoj svečanosti ulaska Hrvatske u EU.
»Danas je velik i radostan dan za našu domovinu…Dan u kojem postajemo u cijelosti prihvaćena i punopravna članica najveće i najuspješnije zajednice europskih država koja je ikada postojala na našem kontinentu«, rekao je Josipović na Trgu bana Jelačića.
Po njegovim riječima, Hrvatska je bila i ostaje dio Europe kojoj pripada ne samo zbog geografskog položaja, nego i po vrijednostima slobode koja znači slobodnu Hrvatsku u slobodnoj Europi, kao i slobodnog pojedinaca da se izrazi i bude ono sto jest, bez nametanja i prisile.
»Sloboda uključuje ravnopravnost velikih i malih, većine i manjine, ljudi i država međusobno različitih, koje se poštuju i čuvaju slobodu drugih. Sloboda uključuje solidarnost među ljudima«, rekao je Josipović pred više tisuća građana.
Dodao je i da je Europa zajednica mira i sigumosti i da Hrvatska, čije je povijest bila teška i tragična, u nju ulazi da bi sebi i novim generacijama osigurala mir i stabilnost. »Zato želimo da Europa ne stane na našim granicama. Neka je otvorena svim zemljama i ljudima dobre volje, svima koji žele s drugima u miru i slobodi podijeliti europski san i budućnost«, istaknuo je šef hrvatske države.
Hrvatske građane pozvao je da ostvare novu nadu koju je pobudio ulazak u Uniju. »Pokazali smo da kad nešto jako želimo, kad zajedno radimo na ostvarenju naših želja i ciljeva, te želje i ostvarimo. Priča o hrvatskom uspjehu je priča o zajedništvu, upornosti, ambiciji i viziji«, rekao je Josipović.
Dodao je da je pred Hrvatskom puno važnih, ne uvijek lako ostvarivih ciljeva i da se sloboda, demokracija, blagostanje, znanje i uspjeh ne ostvaruju bez hrabrosti, znanja, upornosti i zajedništva. »Neka oblak gospodarske krize ne zamrači našu viziju i optimizam. Kriza je izazov, poziv da sutra bude bolje no sto je danas«, naglasio je predsjednik.
On je čelnicima članica EU-a koji su stigli na proslavu u Zagreb zahvalio na potpori tijekom preobrazbe Hrvatske u zemlju europskih vrijednosti i vrlina, zemlju koja je zadovoljna uspjehom, ali ne i opijena njime, zemlju koja zna da je čeka ozbiljan i odgovoran posao da osigura daljnji napredak i hvatanje koraka s najnaprednijim zemljama Europe.
»Hvala vam na vašem prijateljstvu i na povjerenju koje ste nam dali. Hrvatska će biti odgovoran, konstruktivan i aktivan član Europske unije«, istaknuo je Josipović.
Govoreći o 1. srpnju, prvom danu članstva u Uniji, predsjednik je rekao kako će naizgled sve biti kao prije, ali se zapravo radi o prvom danu velike prilike koja se ne smije propustiti, prilike koja za mnoge znači novi posao, uspjeh, afirmaciju. »Europa koju smo dočekali nudi, ali ne poklanja dobre prilike za države i pojedince. Neka živi i cvate Europa, njezino zajedništvo i ideali, ideja slobode, demokracije, sigurnosti i napretka svih europskih naroda. Neka živi europska Hrvatska!«, istaknuo je Josipović.
Milanović: Hrvatska ne bježi
Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je u nedjelju u Zagrebu da Hrvatska priključenjem Europskoj uniji »nikuda ne bježi«, nego ostaje tu gdje jest, ali s novim odgovornostima, i istaknuo da je najvažniji projekt u ujedinjenoj Europi obrazovanje mladih kao ključ blagostanja i uspjeha.
»Hrvatska zna da ove noći nikuda ne bježi. Ostajemo tu gdje jesmo, ali sad s novom odgovornošću«, rekao je Milanović na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića nekoliko minuta prije ulaska u EU.Pred više tisuća okupljenih građana, predsjednik vlade istaknuo je da Hrvatska pruža ruke zemljama iz regije u što bržem usvajanju europskih kriterija i podsjetio da je s tim zemljama i narodima povezuju neraskidive spone – zajedništvo u antifašističkoj borbi, privrženost vrijednostima solidarnosti i slobodarstva, ali i da Hrvatsku s druge strane od Srbije, Crne Gore i BiH udaljavaju ratni dogadaji iz devedesetih.
Svečani dio programa proslave pristupanja Hrvatske Europskoj uniji (EU) na glavnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića obilježava predstavljanje zajedničke baštine Hrvatske i čovječanstva, od drevnih običaja do suvremenih izričaja koji trajno koegzistiraju i koje Hrvatska donosi u EU.
Nakon hrvatske himne uslijedio je nastup solistice ansambla narodnih pjesama i plesova Hrvatske »Lado« Vlatke Hlišc, zatim udaraljkaškog ansambla »biNg bang« uz nastup plesača suvremenog plesa, a simfoniju br. 3 u D-duru Allegro Luke Sorkočevića izveo je Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije.
Glagoljaško pjevanje »Puče moj« izveli su »Faroski kantaduri«, a skladbu »Ako me smrt prevari« Tamara Obrovac & Transhistria Ensemble.
Svečanost je uveličao i ophod zvončara iz Kastavštine koji se nalazio na listi nematerijalne baštine UNESCO-a, a poznati duo 2CELLOS nastupio je s obradom pjesme Michaela Jacksona »Smooth Criminal«, koja im je donijela svjetsku slavu.
Međimursku narodnu pjesmu »Vuprem oči« izvele su Tamara Korunek, Valentina Fijačko i Renata Sabljak, a ansambl »Lado« predstavio je drevne običaje iz slavonskog sela Gorjana. Riječ je o ophodu kraljica ili Ljelja koji je kao nematerijalno dobro također upisano na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.
Pjesmu »Moja prva ljubav« izveli su Darko Rundek i Srđan Sacher, članovi legendarnog banda »Haustor«.
Između nastupa izvođača čitali su se ulomci iz »Judite« Marka Marulića, »Šume Striborove« Ivane Brlić Mažuranić, poezija Mate Balote i »More« Josipa Pupačića.
»Hrvatska je u tom ratu dokazala svoju odanost slobodi, ali naknadno svjesna i vlastitih posrtaja na putu koji nije imao alternativu. Taj put bio je suštinski ispravan i pravedan. Hrvatska je izabrala biti most prema boljoj budućnosti regije kojoj su proeuropske težnje, uz najviše standarde zaštite manjinskih nacionalnih prava, najefikasnije sredstvo za prevladavanje prošlih trauma«, istaknuo je hrvatski premijer.Govoreći o hrvatskom identitetu, Milanović je rekao da su ga kroz povijest oblikovali srednjoeuropski i općenito zapadni civilizacijski utjecaj, Balkan koji podrazumijeva i orijentalne uplive te Mediteran kao veza Hrvatske sa svijetom.
»Duboko vjerujemo da će EU i sve njezine članice biti otvorene da dožive hrvatsku posebnost sastavnim elementom svog raskošnog i šarolikog identiteta«, rekao je premijer i podsjetio na neke od najvećih ličnosti hrvatske kulture i znanosti, ujedno važnih u povijesti modernog svijeta – Nikolu Teslu, Andriju Štampara, Ivu Andrića, Antuna i Fausta Vrančića, Lavoslava Ružičku, Ivana Mestrovića, Ruđera Boškovića, Vladimira Preloga, Marka Marulića i Julija Klovića.
»Utoliko, razvijanje i poticanje intelektualne znatiželje smatram najvažnijim strateškim projektom Hrvatske u ujedinjenoj Europi. To je projekt cijele jedne zemlje i svih njezinih građana. U osnovnim školama, gimnazijama i na fakultetima nalaze se ključevi slobodnijeg i ispunjenijeg zivota«, rekao je Milanović.
»Trajna je obaveza ove države i Unije kojoj se noćas priključujemo da te ključeve učini što dostupnijima svim ljudima, bez obzira na socijalni status, nacionalnost, vjeru i porijeklo. To je preduvjet svih naših nada o blagostanju i uspjehu. To je preduvjet naše želje da stvorimo zemlju zadovoljnih ljudi koji će živjeti i izražavati se u skladu sa svojim uvjerenjima i slobodnim shvaćanjem vlastitog identiteta«, zaključio je hrvatski premijer na Trgu bana Jelačića.
Barroso: Hrvatska je primjer zemljama regije
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je da se Hrvatska veoma promijenila u zadnjim desetljećima i postala potpuno demokratska zemlja u kojoj se poštuju temeljna prava i vladavina zakona.
»Zato će Hrvatska imati pravo na sve pogodnosti koje joj Europska unija može pružiti«, rekao je Barroso na svečanosti povodom ulaska RH u Uniju.
Hrvatskom je narodu poručio da se ovaj povijesni čin dogodio zahvaljujući njemu. »Vaš naporan rad je to omogućio. Vratili ste Hrvatsku na mjesto koje joj pripada, u srce Europe«, naglasio je. Trud koji su hrvatski građani uložili u približavanje EU-u, »znači da je Hrvatska dobro pripremljena za pristupanje Uniji«, rekao je Barroso.
Iako su »izazovi današnjega svijeta golemi, kao dio europske obitelji, Hrvatska pred njima ne stoji sama«, rekao je i naglasio kako će Europska komisija koja je podupirala pristupanje, pomoći Hrvatskoj i kao zemlji članici.
Hrvatska je primjer zemljama regije, rekao je. »Kao država članica EU-a, jasno ste dali do znanja da ćete drugima pomoći da slijede isti put. Pozdravljam tu vašu odluku jer je naša Unija otvorena svima s kojima dijelimo europske vrijednosti«, rekao je predsjednik Europske komisije samo koju minutu prije ponoći, uoči 1. srpnja kad Hrvatska postaje 28. zemlja EU-a.
Hrvatsko pristupanje Europskoj uniji, nakon svih napora da ispuni uvjete za članstvo, dokaz je uspješnosti Unije, a bit će i putokaz zemljama regije, rekao je u Zagrebu zamjenik predsjednika irske vlade Eamon Gilmore čija je zemlja u ponoć predsjedanje Europskom unijom predala Litvi.
Na svečanosti kojom se na zagrebačkom Trgu bana Jelačića slavi hrvatski ulazak u EU, Gilmore je rekao kako je »ovo velik trenutak i za Hrvatsku i za Europsku uniju«.
»Pozdravljamo vaše napore da ispunite uvjete za članstvo i odajemo priznanje putu koji ste za to trebali proći. Vaše je pristupanje dokaz uspješnosti Unije i predstavljat će putokaz za vaše susjede u ovome dijelu Europe«, rekao je.
Hrvatskoj je dobrodošlicu zaželio tradicionalnom irskom frazom »cead mile failte« (dobrodošli stotinu, tisuću puta). »Po velikoj irskoj tradiciji, želim i vlasti i narodu Hrvatske ‘cead mile failte’«, rekao je na irskome Gilmore neposredno prije ponoći.
Predsjednica Litve Dalia Grybauskaite, nova predsjedavajuća EU-om, prva je čestitala iza ponoći. »Čestitam i Hrvatskoj i Europi što su Hrvati napokon s nama«.
Grybauskaite je kazala da hrvatskome predsjedniku Ivi Josipoviću »daruje dres europskoga tima« jer su »Hrvatska i Litva zemlje košarke koje znaju kako je važan svaki član ekipe«.
»Od danas Europa ima još jednog jakog igrača. Idemo pobijediti zajedno!«, zaključila je litavska predsjednica koja je cijeli govor održala na hrvatskom jeziku.
Van Rompuy: Prešli ste preko važnog praga
Ulazak u Europsku uniju događaj je koji će zauvijek promijeniti Hrvatsku, rekao je predsjednik Europskoga vijeća Herman van Rompuy pošto je iza ponoći u Zagrebu na hrvatskome jeziku čestitao ulazak u EU u ime čelnika 27 zemalja članica. »Čestitam, Hrvatska. S otkucajem ponoći vaša je zemlja prešla preko važnoga praga. To je događaj koji će zauvijek promijeniti život ovoga naroda. Uvijek ste bili Europljani, a sad ste i članovi Unije. U ime čelnika 27 država članica, svim vam srcem želim dobrodošlicu«, rekao Van Rompuy na Trgu bana Jelačića.
Već od sutra, rekao je, hrvatski će »predstavnici sjediti rame uz rame s drugim državama članicama i zajedno donositi odluke na dobrobit svih građana Unije: od Zagreba do Zaragoze, od Splita do Stockholma«.
Ulazak Hrvatske u uniju prekretnica je i za regiju, kazao je. »U novijoj povijesti zapadnoga Balkana ulazak vaše zemlje prekretnica je na putu prema zajedničkoj budućnosti: predstavlja život u zajednštvu, u miru i blagostanju«.
Herman van Rompuy koji je »ponosan što je ovdje na ovaj povijesni trenutak«, pohvalio je Hrvatsku što je u zadnjih nekoliko mjeseci »hrabro prevladala prepreke« koje su postojale u odnosu sa Slovenijom i s Bosnom i Hercegovinom te izrazio nadu da će se slični pozitivni koraci u regiji nastaviti.
»Slično tako, Beograd i Priština također su postigli povijesni sporazum. Vjerujem da će biti još pozitivnih koraka, a vaša zemlja igrat će ulogu ključnu ulogu kao primjer cijeloj regiji«, rekao je predsjednik Europskoga vijeća.
Schulz: Hrvatska je pionir europskog duha
