Uvijek nastojimo čim prije dati rezultate, ali da oni budu s dovoljno mjesta da imaju i relevantnost, kaže predsjednik DIP-a Hrvatin
Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva i Vrhovnog suda, Branko Hrvatin, najavio je kako će prvi rezultati izbora biti najvjerojatnije u 22 sata na izborni dan.
Dopuštena različita tumačenja o važenju listića
Prema tumačenju DIP-a, nisu važeći oni listići koji nisu ispunjeni, potom oni za koje se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju listu, odnosno kandidata, je birač glasao, potom listić na kojem je zaokruženo dvije ili više lista, te onaj listić na kojem je birač glasao za kandidate s različitih lista, a niti jednu listu.No, DIP je na naše pitanje o prekriženim kandidatima odgovorio na pomalo čudan, i ne decidiran način: »Na biračkom odboru je da u svakom konkretnom slučaju ocijeni da li je glasački listić važeći ili to nije. DIP ne može tumačiti da li bi određeni listić bio važeći u nekom hipotetskom slučaju. S druge strane, nadležno izborno povjerenstvo i/ili DIP u takvoj dvojbi može članove biračkog odbora uputiti na praksu Ustavnog suda u sličnim slučajevima«, kaže se u odgovoru kojeg potpisuje potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić. Ovakvo tumačenje znači da se može očekivati da će nakon ovih izbora biti natprosječno visok broj prigovora biračkim odborima. (T. T.)
– Znate da mi uvijek nastojimo čim prije dati rezultate, ali da oni budu s dovoljno mjesta da imaju i relevantnost. S obzirom na promijenjenu metodiku samog glasanja, za pretpostaviti je da ćemo u 22 sata objaviti prve neslužbene rezultate, kazao je Hrvatin. Istaknuo je i važnost medija u procesu izbora, jer su oni svojevrsni »watchdog«, pas čuvar, tog postupka. Izrazio je i zadovoljstvo napredovanjem medija, pogotovo u dijelu davanja servisnih informacija, a smatra i da novinari mnogo bolje poštuju predizbornu šutnju od samih stranaka.
– Prije sam bio protivnik koncepta predizborne šutnje, no moram kazati da sam promjenio mišljenje. Broj prijava s terena, kontakata građana, koji se događaju tijekom tog dana, uvjerilo me da je ljudima to bitno i sad definitivno ne bih mjenjao ovakve odredbe, kazao je čelnik Vrhovnog suda. Spomenuo je i bizarnu situaciju da se DIP često mora opravdavati s rezultatima, jer dolaze nakon izlaznih anketa. Pozvao je medije da čim jasnije istaknu činjenicu da su izlazne ankete ankete, a ne nekakvi poluslužbeni rezultati.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Goran Čular istaknuo je i postojanje jednog paradoksa u političkoj komunikaciji tijekom kampanja.
– U jednu ruku je sve ozbiljno, sa striktnim pravilima koja treba poštovati, a s druge strane se sasvim jednostavno drži da je to vrijeme kad se toleriraju lažna obećanja, verbalni trikovi i slične smicalice. Postalo je normalno da se u kampanji govori što inače ne bi moglo, kaže Čular. Predsjednik HND-a Saša Leković istaknuo je da je HND poslao svojim članovima zahtjev da zamrznu članstvo ukoliko aktivno djeluju u kampanjama političkih opcija.
Dopuštena različita tumačenja o važenju listića Prema tumačenju DIP-a, nisu važeći oni listići koji nisu ispunjeni, potom oni za koje se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju listu, odnosno kandidata, je birač glasao, potom listić na kojem je zaokruženo dvije ili više lista, te onaj listić na kojem je birač glasao za kandidate s različitih lista, a niti jednu listu.No, DIP je na naše pitanje o prekriženim kandidatima odgovorio na pomalo čudan, i ne decidiran način: »Na biračkom odboru je da u svakom konkretnom slučaju ocijeni da li je glasački listić važeći ili to nije. DIP ne može tumačiti da li bi određeni listić bio važeći u nekom hipotetskom slučaju. S druge strane, nadležno izborno povjerenstvo i/ili DIP u takvoj dvojbi može članove biračkog odbora uputiti na praksu Ustavnog suda u sličnim slučajevima«, kaže se u odgovoru kojeg potpisuje potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić. Ovakvo tumačenje znači da se može očekivati da će nakon ovih izbora biti natprosječno visok broj prigovora biračkim odborima.
