Vladino povjerenstvo odlučuje o pomoći za susjede

Hrvatima u BiH iz državnog proračuna godišnje ide stotinjak milijuna kuna

Jagoda Marić

Ovaj je iznos otišao za obrazovne, zdravstvene, kulturne projekte, no to nije jedini novac. U različite potpore otići će i ove, kao i prijašnjih godina, oko sto milijuna kuna



ZAGREB » Vlada je na svojoj posljednjoj sjednici imenovala povjerenstvo koje bi trebalo odlučiti kako će se, odnosno na koje projekte podijeliti 20 milijuna kuna iz državnog proračuna za pomoć Hrvatima iz Bosne i Hercegovine.


Takav se postupak ponavlja već više od desetljeća, od kad je odlučeno da se novac ne šalje Hrvatima u BIH kako bi onda oni odlučili i njegovoj podijeli, nego institucije iz obrazovanja, zdravstva, kulture ili sporta prijavljuju svoje projekte i natječu se za raspoloživa sredstva.


Potpora narodu


Na taj je način od 2002. godine za obrazovne, zdravstvene, kulturne i ostale projekte od važnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini iz državnog proračuna dodijeljeno 293,83 milijuna kuna. Dosadašnje iskustvo pokazuje da se novac uglavnom dodjeljuje za nabavu knjiga, obnovu knjižnica, arhivske građe, kupnju medicinske opreme, obnovu škola, kupnju narodnih noći ili instrumenata za kulturno-umjetnička društva Hrvata u BiH.




  No, nije to jedini novac koji iz proračuna odlazi za potporu hrvatskom narodu u susjednoj državi. Hrvatska godišnje, pa će tako biti i ove godine, procjenjuje to i predsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan Hrvatske Ivan Šuker, odvaja oko sto milijuna kuna. To su primjerice potpore za povratak prognanih, stipendije za studente, ali i otplate kredita kojima je Hrvatska pomogla izgradnju kliničkog -bolničkog centra i sveučilišnog kampusa u Mostaru. Hrvatska je u mostarsku bolnicu uložila oko sto milijuna kuna, a u sveučilišni kampus 360 milijuna kuna. Na pitanje je li pomoć Hrvatima u BiH doista najbolje pogođena i dobro ciljana, Šuker odgovara da o bolnici i kampusu ne treba ni govoriti, dok pojedini kulturne institucije možda ne bi opstale bez pomoći iz Hrvatske, ne bi se spasile i održale pojedine knjižnice ili spomenici kulture.


Važno gospodarstvo


Prvih godina nakon sporazuma Hrvatske i Federacije BIH o suradnji, iz državnog proračuna je u BiH godišnje odlazilo i više stotina milijuna kuna, tako je primjerice 2000. godine ukupna isplata bila 420 milijuna kuna. No, Šuker upozorava da je to, kako je sporazum i predvidio značilo, i financiranje HVO-a da se točno znalo da taj novac ide za vojnu komponentu ili za sudionike rata. Sada Hrvatska direktno prema međudržavnom ugovoru iz proračuna isplaćuje mirovine za oko osam tisuća pripadnika HVO-a, dok je njih oko deset tisuća 1998. godine umirovila kao pripadnike Hrvatske vojske. Sporazum o suradnji, upozorava Šuker, predviđa i jačanje gospodarske suradnje i ona bi , iako je BIH važan trgovinski partner Hrvatskoj i Hrvatska u trgovini s tom zemljom ostvaruje suficit, mogao biti puno bolji.


  – Važno je pomoći da opstanu škole, amaterska društva koja čuvaju tradiciju, knjižnice, arhivi, da se popravi kvaliteta zdravstvene skrbi i obrazovanja, ali sve bi to na korist obje države moglo biti bolje ako bi se popravila gospodarska suradnja, sugerira Šuker u kojem bi se pravcu ubuduće trebalo jačati suradnju.


Na studij u Mostar


     Više od 15 posto studenta, odnosno gotovo svaki šesti student, na mostarskom sveučilištu, na kojem se nastava odvija na hrvatskoj jeziku,stiže iz Hrvatske. To znači da više od dvije i pol tisuće srednjoškolaca nakon mature odlazi studirati u Mostar koji ima više od 16 tisuća studenata. Iako najveći broj njih dolazi iz južne i srednje Dalamacije, na mostarskom sveučilištu studiraju i mladi iz Zagreba, Rijeke, Osijeka…. Iz tih gradova u Mostar dolaze i predavači, tako je nekoliko stotina profesora sa sveučilišta u Hrvatskoj dodatnu zaradu pronašlo u Mostaru, a pojedini fakulteti i kolegiji ne bi ni postajali bez te »uvozne« radne snage.

više vijesti