U Hrvatskoj kompjutor nikad nije uključilo 40 posto odraslih osoba u dobi od 25 do 65 godina, dok je bez srednjoškolske diplome njih oko 20 posto. Mahom su među nezainteresiranima upravo oni s nižim stupnjem obrazovanja
Svaki peti stanovnik Europe slab je u vještinama čitanja i računanja, a gotovo svaki treći praktički ne poznaje informatičku tehnologiju.
U Hrvatskoj je stanje još gore: kompjutor nikad nije uključilo 40 posto odraslih osoba u dobi od 25 do 65 godina, dok je bez srednjoškolske diplome njih oko 20 posto.
Unatoč ovim poraznim podacima, Hrvati očito nisu svjesni svojih manjkavosti i nisu skloni dodatno se educirati.
Tako u programima obrazovanja odraslih, različitim edukacijama, tečajevima i drugim oblicima učenja kojima bi mogli popraviti i popuniti vlastito znanje, sudjeluje tek 2,5 posto hrvatskih građana.
Podaci o obrazovanosti Europljana i njihovoj spremnosti da nauče neke nove vještine i onda kad završe formalno obrazovanje ili kasnije u životu, objavljeni su u novom tematskom izvješću Euridyce, mreže Europske komisije koja pruža informacije o europskim obrazovnim sustavima.
Izvješće govori da manje od 20 posto europskih građana sudjeluje u obrazovanju odraslih, a 80 posto onih koji to ne čine, nemaju nikakvog interesa da se uključe u organizirane aktivnosti učenja. Mahom su među nezainteresiranima upravo oni s nižim stupnjem obrazovanja, odnosno završenom srednjom školom, dok će fakultetski obrazovani prije posegnuti za aktivnošću koja će unaprijediti njihovo znanje.
Isto tako, manje je vjerojatno da će netko sa srednjom školom uopće potražiti informaciju o mogućnostima učenja nego što je to slučaj s visokoobrazovanima.
Iako bi netko mogao zaključiti da nakon završenog fakulteta više ne treba učiti, autori izvješća upozoravaju da sveučilišna diploma ne mora automatski biti garancija da njen vlasnik raspolaže paletom različitih vještina.
Među najlošijima
U Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih svjesni su katastrofalne situacije po pitanju podobrazovanosti nacije, a na tome će, kažu, ozbiljno poraditi u narednom razdoblju.
– Slažem se da su podaci koje spominjete porazni. Iako to bitno ne mijenja sliku, ipak ću naglasiti da su navedeni podaci privremeni i da se mi nadamo da će na kraju ipak biti bolji – kaže pomoćnik ravnatelja Agencije, Mile Živčić. Prema istom izvoru, ističe, 2013. godinu završili smo s 2,9 posto onih koji se dodatno obrazuju, pa se u Agenciji nadaju da će i navedena brojka biti bolja kad to postane službeni podatak. Osim toga, u Agenciji navode kako je 2006. godine, kad su počeli djelovanje, taj postotak iznosio 1,8 posto, što znači da je određenih pomaka u zadnjih osam godina ipak bilo.
EPALE projekt
Zahtjev za odobravanje programa obrazovanja odraslih lani je podnijelo 167 ustanova. Agencija je primila 616 zahtjeva za ukupno 1.280 programa, od čega su 64,7 posto, ili 829 programa, bili programi osposobljavanja. Pozitivno mišljenje dobilo je 778 programa, a 20 posto programa ocijenjeno je negativno. Od 246 programa ustanove su odustale, dok za 11 programa Agencija nije bila nadležna izdati stručno mišljenje.
Različite programe obrazovanja odraslih provodi 546 ustanova, a riječ je o programima koji nude stjecanje pune kvalifikacije, identično kao redovitom obrazovanju ili kraće programe osposobljavanja i usavršavanja.
– Odrasli polaznici mogu završiti sve programe koji se nude i u redovitom obrazovanju i niz drugih programa koji su namijenjeni stjecanju različitih vještina za obavljanje različitih poslova ili nekih radnih operacija. Lani su najzastupljeniji bili programi u sektoru poljoprivrede, prehrane i veterine, a najmanje programa odnosilo se na sektor geologije, rudarstva, nafte i kemijske tehnologije. U Agenciji naglašavaju da sustav obrazovanja odraslih, za razliku od redovnog obrazovnog sustava, vrlo brzo može reagirati na potrebe tržišta rada i producirati kadrove koji su tržištu potrebni.
– Prema evidenciji Andragoškog zajedničkog upisnika podataka (AZUP), baze podataka o obrazovanju odraslih koju pune ustanove za obrazovanje odraslih, u zadnje dvije godine u programe obrazovanja odraslih upisano je više od 70.000 polaznika. Sve to obrazovanje platili su sami polaznici, a to je najveći izazov ako želimo poboljšati obrazovnu strukturu hrvatskog stanovništva – poručuje Živčić.
Točne brojke onih koji se obrazuju u odrasloj dobi zapravo nema, jer neke ustanove ne ispunjavaju propisanu obvezu i ne unose podatke o polaznicima u bazu. Osim toga, spomenuti podaci odnose se samo na programe formalnog obrazovanja odraslih, dok se neformalno obrazovanje odraslih, koje provodi oko 1.700 institucija, uopće ne prati.
Hrvatska se ove godine uključila u EPALE projekt, e-Platformu namijenjenu svim dionicima sustava obrazovanja odraslih. Radi se o projektu u kojem sudjeluje 30 europskih zemalja, a očekuje se da će značajno unaprijediti obrazovanje odraslih diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj.
– Kroz EPALE projekt usmjerili smo aktivnosti na senzibilizaciju institucija i pojedinaca iz redova akademske zajednice, poslodavaca i udruga, učilišta i škola, donositelja i provoditelja politika obrazovanja odraslih, svih kojima je obrazovanje odraslih sredstvo ili cilj, da se pridruže u kreiranju sadržaja za nacionalnu podstranicu e- Platforme za obrazovanje odraslih. Možda je ovo prilika da postanemo primjer dobre europske prakse – zaključuje Živčić.
