DUBROVNIK – Hrvatska ulazi u Europsku uniju (EU) vrlo dobro pripremljena, kazao je predsjednik Europske središnje banke (EIB) Werner Hoyer u današnjem razgovoru za Hinu, te ističe da još postoji prostora za djelovanje EIB-a u zemlji, moguće i u projektima za navodnjavanje, no nadasve je važno da projekti budu kvalitetni.

»Od 2001. godine do sada Hrvatska je ostvarila nevjerojatan napredak u svom gospodarskom razvitku te ulazi u EU vrlo dobro pripremljena. U procesu pripreme zemlje za ulazak u EU tome je pridonijela i naša suradnja s financijskim institucijama u Hrvatskoj, posebice s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak«, izjavio je Hoyer.

EIB je u Hrvatskoj od 2001. godine do danas sklopio ugovore o financiranju u visini od otprilike tri milijarde eura, a gledano po sektorima većinom je riječ o posredovanim zajmovima financijskim institucijama za daljnje financiranje malih i srednjih poduzetnika, potom o prometu, energetici, gradskoj komunalnoj infrastrukturi te industriji i uslugama.

100 milijuna eura zajma HBOR-u

»S današnjim ugovorom o zajmu s HBOR-om za malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj, vrijednim 100 milijuna eura, a takvih će ugovora biti još, ukupno smo dosad odobrili Hrvatskoj tri milijarde eura, što je prilično velik iznos. Stalno ćemo biti u kontaktu s kolegama iz hrvatskog Ministarstva financija i banaka, jer postoji još prostora za djelovanje EIB-a. No, pritom je važno da dobijemo kvalitetne projekte«, napominje Hoyer.

EIB je institucija Europske unije, posuđuje novac ne radi ostvarivanja profita, već vodeći računa da projekti koje podupire ostvaruju ciljeve EU i imaju povrat uloženoga, odnosno pozitivan utjecaj na promjene u društvu i ekonomiji. Svoje dugoročne zajmove stavlja na raspolaganje posebice na području potpore srednjem i malom poduzetništvu, inovacija, kohezije i borbe protiv klimatskih promjena, a ti zajmovi odobravaju se dalje po vrlo povoljnim kamatnim stopama.

Predsjednik EIB-a Werner Hoyer i predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Anton Kovačev potpisali su danas u Dubrovniku Ugovor o zajmu za financiranje malog i srednjeg poduzetništva te srednje kapitaliziranih poduzeća u visini od 100 milijuna eura.

Zdrava industrijska struktura

»Hrvatska ima vrlo zdravu industrijsku strukturu, no potrebno je ojačati mala i srednja poduzeća. EIB je spreman proširiti svoju aktivnost s hrvatskim bankama, posebice s HBOR-om, u nastojanju da pomogne njihovo financiranje«, ističe Hoyer.

Kako dodaje, EIB bi bio zainteresiran i za financiranje projekata navodnjavanja u Hrvatskoj, kao i za projekte vodnog gospodarstva i hidroenergije, no ta pitanja prvo moraju pokrenuti hrvatske vlasti.

Sredstva iz fondova

Hrvatska je prva zemlja koja i prije svog ulaska u EU prima savjetodavnu, besplatnu pomoć EIB-a pri izradi projekata za korištenje novca iz kohezijskih i strukturnih fondova u sklopu inicijative JASPERS, što znači da je u dobroj poziciji da odmah po ulasku u EU počne koristiti sredstva iz fondova.

JASPERS je partnerstvo koje su tijekom 2011. uspostavili Europska komisija, EIB, Europska banka za obnovu i razvitak i KfW s ciljem pružanja tehničke pomoći u pripremi većih projekata koji će se pridružiti za financiranje bespovratnim sredstvima iz strukturnih i kohezijskih fondova.

»Značajno je što Hrvatska već sada ima koristi od JASPERS-a, dakle i prije ulaska u EU. Zasad su tim programom bili pokriveni infrastrukturni projekti poput zračne luke u Dubrovniku, no velik izazov za Hrvatsku u nadolazećim godinama bit će informacijski i tehnološki sustavi kako će se zemlja okretati gospodarstvu temeljenom za znanju«, navodi Hoyer.Ocjenjujući gospodarsku situaciju u EU, kao i u Hrvatskoj, Hoyer je rekao da je složena.

Unatoč krizi, u EU i dalje visok životni standard 

»Gledajući širu sliku, Europa je zaista u vrlo teškoj poziciji. Ipak, valja imati na umu da je životni standard u Europi i dalje prilično visok, a i u Hrvatskoj se životni standard nevjerojatno poboljšao zadnjih godina, kao i u drugim dijelovima Balkana. Svi smo trenutno žrtve dužničke krize u eurozoni. Europska središnja banka i ostale institucije nedavno su poduzele poteze koji su eurozoni ustvari kupili vrijeme da provede nužne reforme. To vrijeme sada moramo iskoristiti, odnosno razviti državne i industrijske strukture u EU, ojačati konkurentnost Europe i zaista uspostaviti istinsko unutarnje tržište sa što je moguće manje tržišnih iskrivljenja. Ako i Hrvatska odgovori na ta pitanja, bit će vrlo snažan partner«, zaključuje Hoyer.