Izbori za novo vodstvo SDP-a počinju teći – danas. Naime, 17. kolovoza je dan kad se otvara kandidacijski postupak za izbore koji će se održati 26. rujna, i od danas ćemo napokon saznati hoće li Peđa Grbin ostati jedini kandidat za novog predsjednika stranke, ili će kandidaturu možda istaknuti i Ranko Ostojić, Zvonimir Mršić, Mirela Ahmetović, Željko Kolar, ili bilo tko drugi tko je takvu mogućnost zadnjih tjedana najavljivao.

Kandidacijski postupak traje dva tjedna, dakle do ponedjeljka 31. kolovoza, a tada se sastaje izborna komisija koja u tri dana mora utvrditi pravovaljanost kandidatura, i od tog trenutka traje i službena kampanja u stranci. Na izborima 26. rujna koji su opći, dakle na kojima mogu glasati svi članovi SDP-a, birat će se ne samo predsjednik stranke, već i 17-člano Predsjedništvo zajedno s četiri potpredsjednika, kao i Glavni odbor kao središnje tijelo koje broji 101 člana. Izborni sustav je takav da se najprije bira Predsjedništvo, a onda četiri člana tog tijela s najvećim brojem glasova postaju potpredsjednici.

Kvaka 22

No, po novim pravilima, za sva mjesta potrebno je poštovati žensku kvotu, te će novo vodstvo socijaldemokrata imati polovicu žena. Kad su potpredsjednici u pitanju, u SDP-u se ipak boje da možda neće biti dovoljno žena, pa su smislili »kvaku 22« te je dogovoreno da na kraju među četiri potpredsjednika treba biti barem jedna žena, dakle moguć je i omjer 3:1 – mogli bismo reći, klasičan SDP-ov stav »odlučno možda za ZIP sustav«.

Za Predsjedništvo se koristi i dodatna, regionalna kvota – naime, Grad Zagreb daje tri člana tog tijela, a još pet regija po dva, što čini ukupno 13 članova, pri čemu su Rijeka i PGŽ povezani s Istarskom i Ličko-senjskom županijom. Kad se vidi tko su potpredsjednici, tada ulaze još četiri sljedeća koji su bili ispod liste, i tako se dolazi do ukupno 17 članova Predsjedništva.

Iz svega ovog jasno je da je sustav kompliciran, jer je isti sistem sa ZIP-om i regionalnom kvotom potreban i za Glavni odbor, pa je to razlog zašto na SDP-ovim izborima uvijek kruže šalabahteri, koji pomažu članovima da se snađu u toj šumi imena, a pritom i pomognu svom klanu ili struji u stranci.

Članarina pa glas

Jedna od ključnih stvari na ovim izborima, međutim, moglo bi biti pitanje tko uopće jest član SDP-a budući da glasati mogu samo oni koji su platili članarinu, a takvih je po nekim procjenama tek petina od oko 30.000 članova. Prema riječima glavnog tajnika SDP-a Nikše Vukasa, zadnja odluka koja je donesena govori kako se kandidirati mogu samo oni koji su platili sve članarine, dok će se za one koji će samo sudjelovati u glasanju tolerirati šest mjeseci zaostatka. Pitanje članarine u SDP-u je vrlo zanimljivo zato što saborski zastupnici izdvajaju čak oko tisuću i pol kuna mjesečno za članarinu, dok obični članovi koji su umirovljenici ili nezaposleni plaćaju simbolično, tek jednu kunu mjesečno.

Ni sama kandidatura nije jednostavna – za predsjednika se može kandidirati samo osoba koja je član stranke najmanje pet godina, i koju pritom podrže najmanje tri županijske organizacije, ili pak 500 članova svojim potpisom. U Predsjedništvo mogu samo ljudi s najmanje tri godine staža u stranci, te podrškom bar jedne županijske organizacije, ili deset lokalnih, ili uz 100 potpisa članova.

Izbori će se održati 26. rujna na način da će svaka lokalna organizacija imati bar jedno biračko mjesto, a Zagreb i mnogo više njih, te će izborni rezultat od izborne komisije biti priopćen negdje oko ponoći toga dana. To će biti trenutak u kojem će početi konsolidacija SDP-a, ili će stranka nepovratno nastaviti tonuti.