POMOĆ DRŽAVI

HNB BRANI TEČAJ Moguće je da će kuna još slabiti

Aneli Dragojević Mijatović

Foto D. JELINEK

Foto D. JELINEK

Otkup državnih obveznica je mjera kakvu HNB još nikada do sada nije proveo, iako je bilo namjera, što govori o ozbiljnosti situacije u gospodarstvu vezano za koronavirus, kaže profesorica Marijana Ivanov



RIJEKA – Hrvatska narodna banka donijela je odluke za pomoć državi, bankama i gospodarstvu, u borbi protiv enormnog eksternog šoka izazvanog epidemijom korona virusa, pa je tako za ponedjeljak najavljeno održavanje strukturne operacije na rok od pet godina, uz kamatnu stopu od 0,25 posto, a također, HNB je počeo kupovati državne obveznice Republike Hrvatske, u cilju, kako su rekli, održavanja stabilnosti na tržištu državnih vrijednosnih papira.


Odlučeno je to na sjednici Savjeta HNB-a. Kažu i da sve prate te će po potrebi ponovno reagirati da se kriza prevlada. Što ove mjere konkretno znače?


Kod strukturne operacije radi se o transakciji otkupa vrijednosnih papira od poslovnih banaka i obvezi njihova reotkupa kroz pet godina čime se povećava likvidnost bankarskog sustava, ali i ročnost izvora financiranja.




Kako tumači Marijana Ivanov, profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, radi se de facto o kolateraliziranom kreditu bankama pri čemu je kolateral vrijednosni papir, državna obveznica.


Pomoć i mirovincima


– Što se pak tiče otkupa državnih obveznica od strane središnje banke, radi se o presedanu, mjeri koju HNB još nikada do sada nije proveo, iako je bilo namjera, što govori o ozbiljnosti situacije u hrvatskom gospodarstvu, ali i bankarskom i financijskom sustavu, uzrokovanom rastućim neizvjesnostima vezanim za rizike po gospodarstvo izazvane korona virusom, ali moguće i nekim drugim vrstama rizika koje HNB u ovom trenutku detektira, tumači Ivanov.


Kaže da otkup državnih obveznica na sekundarnom tržištu povećava potražnju za tim obveznicama čime se održava njihova cijena te se time pomaže održati vrijednost imovine banaka, ali posebno nebankovnih institucija, poput mirovinskih fondova, osiguravajućih društava i drugih, vrijednost čije imovine ovisi upravo o tržišnoj cijeni tih papira. To je, veli, posebno izraženo kod mirovinaca koji već trpe gubitke.


Inače, već na jučerašnjoj operaciji fine prilagodbe, HNB je otkupio vrijednosne papire Republike Hrvatske nominalnog iznosa 212,88 milijuna kuna, priopćeno je naknadno.



U HNB-u nadalje kažu da će »zbog pogoršanja gospodarskih okolnosti zbog širenja koronavirusa, a uzimajući u obzir da su epidemijom pogođena vodeća gospodarstva EU-a, a posebno Italija koja je najvažniji hrvatski vanjskotrgovinski partner, kretanje realnog BDP-a u Hrvatskoj u 2020. godini vrlo vjerojatno znatno odstupiti od ranije predviđenog.«– Slabljenje inozemne potražnje najviše bi se moglo odraziti na turističku djelatnost, koja u Hrvatskoj znatno pridonosi kumuliranju domaćeg proizvoda te na robni izvoz. U slučaju da se epidemija znatno proširi unutar granica Hrvatske, ekonomski će kratkoročno biti pogođene i druge djelatnosti, što će vrlo vjerojatno utjecati i na kretanje domaće potražnje, ističu u HNB-u.


– Treba, međutim, spomenuti, i da je Hrvatska trenutno u dodatnom reputacijskom riziku zbog recentnih spekulacija oko pranja novca, i to u bankama čije je značenje za sustav sistemsko.


Općenito, ovim se mjerama povećava likvidnost u sustavu, HNB pomaže bankama da održe dugoročne izvore likvidnosti, te tako lakše tu likvidnost prenesu do krajnjih korisnika, malih i srednjih tvrtki i građana, čija bi likvidnost u ovim trenucima mogla biti ugrožena.


No, mogao bi to biti i oblik »tihe pomoći« bankama koje su izložene materijalizaciji novih rizika, od tržišnog, kreditnog, pa do spomenutog rizika pranja novca, rezonira Ivanov.


Reputacijski rizik


U samom pak HNB-u nadalje kažu da je učinke epidemije u gospodarstvu teško predvidjeti jer nije poznata ni brzina širenja ni moguće trajanje, kao ni vrste i intenzitet mjera koje će vlade pogođenih zemalja primjenjivati pri njezinu suzbijanju.


– Sve navedeno utjecalo je na deprecijaciju tečaja EUR/HRK. HNB je između 9. do 13. ožujka u tri navrata intervenirao prodajom deviza u cilju očuvanja stabilnosti tečaja. Ukupna prodaja deviza iznosila je 1.214,35 milijuna eura, zbrojili su u HNB-u.


Osvrćući se na pitanje tečaja, Ivanov veli da je za očekivati da će kuna još slabiti, »zbog očekivanog smanjenja deviznih prihoda po osnovi turizma, ali i robnog izvoza, a dodatni problem je«, veli, »i histerija koja se stvara uslijed takvih očekivanja.«


– Moguće je da građani pojačano kupuju eure, čime se dodatno vrši pritisak na slabljenje kune.


Ako je tako, to je ujedno pokazatelj da naši ljudi uvijek kad je neka kriza reagiraju slično – novčane viškove usmjeravaju u eure. No, dok zadnje devizne intervencije idu u pravcu povlačenja kunskih viškova iz sustava, najnovije mjere likvidnost u sustavu povećavaju: one su de facto sterilizacija devizne intervencije. Tako se postiže stabilnost tečaja, ali i cijelog sustava vezano uz likvidnosne potrebe, tumači Ivanov.