ZAGREB » Gotovo 270 građana i tvrtki zainteresirano je za kupnju hibridnih i električnih vozila uz novčanu subvenciju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva zaštite okoliša i prirode, pa su te dvije institucije odlučile udvostručiti iznos planiran za potpore. Umjesto sedam milijuna kuna, bit će dodijeljeno 14 milijuna, od čega je osam milijuna namijenjeno građanima, a šest milijuna kuna tvrtkama.

   Prema podacima Fonda, na javni poziv iz ožujka za sufinanciranje nabave električnih, plug-in hibridnih i hibridnih vozila pristiglo je oko dvjestotinjak prijava građana i 60-ak prijava tvrtki. Poticaji se kreću od 30 tisuća do 70 tisuća kuna, s time da taj najveći iznos mogu dobiti kupci električnih vozila. »Pristigli zahtjevi se kontinuirano obrađuju, te smo do sada već odobrili oko devet milijuna kuna«, odgovorili su iz Fonda na naš upit. Njihovi podaci govore da je najveći interes ipak za sufinanciranje nabave hibridnih vozila, dok je za električna vozila zainteresirano tridesetak građana, odnosno tvrtki. 

   Ovakvom politikom poticanja kupnje »zelenijih« vozila, Hrvatska se priključila cijelom nizu zemalja koje nastoje povećati udio električnih vozila na tržištu, bilo da nude izravne subvencije, porezne olakšice ili primjenjuju neke druge mjere. No, u europskoj udruzi Transport & Environment (T&E), koja se zalaže za »zeleniju« prometnu politiku Europske unije, uvjereni su da novčani poticaji nisu dovoljni da bi značajno povećali tržište električnih automobila. Pozivajući se na izvješće Međunarodnog vijeća za čisti prijevoz (ICCT), iz udruge poručuju da novac sam po sebi neće povećati udio električnih automobila na tržištu. »Ovo izvješće pokazuje ono što smo govorili – da zasipanje kupaca novcem nije održivo rješenje za poticanje kupovine električnih automobila. Umjesto toga, moramo takva vozila učiniti privlačnijima«, ističe se u priopćenju udruge. 

   U izvješću ICCT-a obrađene su tri vrste poticaja: izravne subvencije za kupnju vozila, porezne olakšice te smanjeni troškovi goriva. Autori su zaključili da su nacionalne fiskalne politike, u koje spada i sufinanciranje kupnje, i dalje značajan mehanizam da se smanje troškovi vlasništva električnog vozila i time privuku novi kupci, a kao najbolje primjere pritom su naveli Norvešku i Nizozemsku. Iz ICCT-a upozoravaju da je potrebno istražiti cijeli niz mjera koje utječu na ponašanje kupaca i koje mogu ubrzati razvoj tržišta električnih automobila. Te druge mjere uključuju zakonske propise koji se tiču emisija štetnih plinova, razvoj infrastrukture poput javno dostupnih mjesta za punjenje električnih vozila, vrijeme potrebno za punjenje, eventualno smanjenje cestarina za takve automobile i slično. Kao primjer su izdvojili Njemačku u kojoj su novčani poticaji, u odnosu na druge razmatrane države, manji, ali je lani tržište električnih vozila raslo po većoj stopi nego što bi bilo očekivano. Autori stoga smatraju da treba uzeti u obzir utjecaj tih drugih, nefinancijskih faktora, poput razvijene mreže javnih »punionica« za električne automobile, jer je upravo to slučaj u Njemačkoj.