Nije HDZ kriv za rast duga u zdravstvu, pravdao se Ante Ćorušić, predsjednik HDZ-ovog Odbora za zdravstvo, odgovarajući na stranačkom sučeljavanju na optužbe Velimira Danka Vrdoljaka, šefa SDP-ovog Odbora za zdravstvo, da je vladajuća stranka odgovorna za enormni rast zdravstvenog duga koji je u ovom času prešao 10 milijardi kuna.

Tribinu “Liječništvo i zdravstvo – programi, rješenja, obećanja”, organizirala je Hrvatska liječnička komora (HLK).

– HDZ je maksimalno proširio smjernice za posebno skupe lijekove, a zaposlio je veliki broj liječnika i medicinskih sestara, pokušao je Ćorušić obrazložiti uzroke rasta zdravstvenog duga koji je, po njemu, išao u korist pacijenata.

Zdravstvo pred bankrotom

Vrdoljaka, međutim, nije smeo: “Ako u nešto uložite više novca, onda očekujete rezultate, a ishodi liječenja su, unatoč vašem ulaganju od milijardu kuna za skupe lijekove, sve lošiji”, replicirao mu je SDP-ovac i optužio HDZ za neodgovorno raspolaganje zdravstvenim novcem.

Zdravstvo nam je, tvrdi Vrdoljak, pred bankrotom, a zadnje četiri godine njime upravlja najgora administracija dosad zbog koje smo pali u svim pokazateljima.

– U situaciji smo da je 99 posto dospjelog duga bolnički dug. Ako se nešto hitno ne promijeni, zdravstvo će propasti, upozorava Vrdoljak i navodi kako je zdravstveni dug za HDZ-ovog mandata naglo skočio te raste za 150 milijuna kuna ili 20 milijuna eura mjesečno.

Svoje su viđenje poteza za spas zdravstva na tribini iznijeli i Ivan Bekavac (MOST) te Milan Vrkljan (Domovinski pokret). Reforma bolničkog sustava, jačanje primarne zdravstvene zaštite i poboljšanje položaja liječnika zajednički su svim političkim opcijama, a dijele ih, manje-više, nijanse.

Svi bi reformirali bolnički sustav

Tako bi svi reformirali bolnički sustav, ali bi Vrkljan formirao pet regionalnih centara i spriječio manjak dijabetologa po bolnicama, zbog čega je, navodi za primjer, Hrvatska u samom europskom vrhu po amputacijama potkoljenice.

Vrdoljak bi dokinuo praksu u kojoj se kolorektalni karcinom operira u bolnicama s manje od 15 takvih operacija godišnje, a Ćorušić bi proveo akreditaciju bolnica i spojio bolnice na manjoj udaljenosti da se više ne bi događalo da “na dva kilometra zračne linije dežuraju četiri oftalmologa”.

Bekavac bi pak pričekao s reformom bolničkog sustava dok se ne prikupe podaci o smrtnosti, ishodima liječenja i drugim pokazateljima kvalitete liječenja po pojedinim bolnicama, a pozabavio bi se i javnom nabavom u zdravstvu.

– Dosta je sumnjivih poslova javne nabave. Bivši je ministar zdravstva potpisao financijski i pravno vrlo sporan ugovor o čišćenju i održavanju tekstila težak 150 milijuna kuna. Takvi postupci ugrožavaju naše funkcioniranje, upozorio je Bekavac.

Kako zaustaviti odlazak liječnika?

Vrkljan je pak protiv upumpavanja novca u bolnički sustav u kojem se, kaže, troši pola zdravstvenog budžeta. Domovinski pokret bi, poručuje, uveo 50 posto više dnevnih bolnica nego danas da spriječi nepotrebne hospitalizacije.

Govorilo se i o odlasku liječnika: Vrdoljak bi im podignuo plaće da ih zadrži u Hrvatskoj, Vrkljan bi im osigurao specijalizacije, Ćorušić bi stao na kraj klijentelističkim odnosima u zdravstvu i primanju preko veze, dok bi Bekavac uz veće plaće poradio na smanjenju životnih troškova i zbrinjavanju mladih liječničkih obitelji.

z1606j01
Zagreb, 16.06.2020. (novosti)
– Novinarski dom – Hrvatska lijecnicka komora (HLK) organizirala je tribinu pod nazivom “Lijecnistvo i zdravstvo – programi, rjesenja, obecanja”
– Na fotografiji: Ante Corusic, Danko Velimir Vrdoljak, Milan Vrkljan i Ivan Bekavac
– Foto: Darko JELINEK

Kad je riječ o miješanju politike u zdravstvo, sve se opcije slažu oko toga da je politička kontrola potrebna na vrhu, ali je na nižim razinama nepoželjna.

– Politička kontrola zdravstva postoji u cijeloj Europi, ali treba nadzirati ishode i rezultate. Svaki upravljač dužan je izložiti program, a na kraju položiti račune, smatra Bekavac.

Nema zdravstva bez politike?

Ćorušić pak priznaje da “nikad ne bi bio ravnatelj Rebra da nije član HDZ-a, ali na tome treba stati”. Kod imenovanja šefova odjela ili zavoda članska iskaznica stranke ne smije biti važna, tvrdi Ćorušić, pa tako ni kod njega nema drugog kriterija osim stručnosti.

Protuslovio mu je Bekavac, tvrdeći kako HDZ ne želi depolitizaciju zdravstva, a to je – kaže – pokazao u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, gdje je pojačao nadzor države nad županijskim bolnicama.

Što se Vrkljana tiče, “nema reforme zdravstva bez politike”, ali treba voditi računa o odgovornosti.

– Ne može ravnatelj bolnice svaki mjesec generirati 10 milijuna kuna novog duga, bez ikakve odgovornosti, zaključuje Vrkljan.