HDZ-ov župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić u imovinskoj kartici zatajio je suvlasništvo nad cijelim imanjem, zbog čega bi sad mogao izgubiti državnu kuću u kojoj sad besplatno živi u Glini, doznaju 24 sata.

U toj kući u Glini Žinić živi već 25 godina. U imovinskoj kartici je tvrdio da mu je ta kuća darovana, ali državna tijela kažu kako tome nije tako.

Žinić nije prijavio imanje na adresi Marinbrod 31 u Glini u svojoj imovinskoj kartici. Prijavio je suvlasništvo nad jednom oranicom, ali ona je na drugoj lokaciji.

Zemljišne knjige otkrivaju kako je postao suvlasnik još prije četiri godine kada su on i braća dobili darovne ugovore od oca. Čitavo to vrijeme Žinić je tajio od javnosti da je vlasnik trećine imanja.

Obiteljska kuća na tom imanju tlocrtno se prostire na 176 četvornih metara, ali ima kat i potkrovlje, što znači da je stvarna stambena površina znantno veća od 176 kvadrata. Jedna trećina tako prelazi zakonski limit od 65 kvadrata kvadrata. Naime, tko ima useljivu kuću ili stan, ne može dobiti državnu kuću ili stan.

Država financirala obnovu imanja

U zemljišnim knjigama Žinić je upisan i kao suvlasnik i tri gospodarska objekta ukupne površine preko 250 četvornih metara, dvorišta od skoro 1800 četvornih metara i oranica od skoro 500 kvadrata.

Sve je to jedna cjelina s kućom. Suvlasnici svega ovoga su uz Ivu, njegova braća Stjepan(prijavljen u Zagrebu) i Vlado, prijavljen na toj adresi.

Država je financirala obnovu ovog imanja 1997. godine, a otac, Stjepan Žinić je na to dobio pravo jer je na adresi bilo prijavljeno 14 članova obitelji.

Novinar 24 sata Ivan Pandžić piše da time što nije prijavio suvlasništvo nad imanjem Žinić nije poštovao zakon, a vjerojatno je i da nije slučajno zatajio da je vlasnik jedne trećine ogromne obiteljske kuće.

Naime, Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima propisuje kako državnu kuću ili stan ne može dobiti onaj tko ima drugi, useljivi stambeni objekt odgovarajuće površine.

Zato je pitanje hoće li Žinić izgubiti pravo na kuću u Glini u kojoj živi.

Zatražio da mu se kuća daruje

Žinić je u nedjelju u priopćenju potvrdio da je prije 15 godina zatražio da mu se kuća daruje, ali država taj zahtjev nije odobrila. Državni Ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje je prije 14 mjeseci pokrenuo reviziju Žinićeva prava na kuću u Glini.

Zatražili su od ureda državne uprave u županiji da to provjeri i donese odluku ima li obitelj Žinić pravo koristiti i dobiti na dar od države katnicu u Glini, ali do danas nisu dobili odgovor.

Sugovornik koji godinama radi na stambenom zbrinjavaju kazao je za 24 sata kako “treba pričekati rješenje županije, ali se iz ovog čini prilično jasno da su suvlasnici useljive nekretnine s dovoljno kvadrata. To bi onda značilo da kuću u Glini mora napustiti. Ali pričekajmo da se sve utvrdi”.

Žinić nije komentirao zašto je zatajio dio imovine.

Žinić: Nisam bio u sukobu interesa i nisam koristio svoje pozicije

O cijelom se slučaju očitovao danas medijima i prozvani sisačko-moslavački župan Ivo Žinić koji je kazao kako se on i njegova obitelj nalaze u situaciji kao i mnoge druge obitelji sa tog područja koje nisu uspjele riješiti darovanje kuće zbog čestih izmjena zakona i propisa, ali i izmjena životnih prilika.

U kući, kaže, žive plaćaju sve režije i ostale troškove u skladu sa propisima, a ističe i kako su na obnovu i održavanje kuće u proteklih 25 godina utrošili znatna materijalna sredstva.

“Također ističem kako ni u jednom trenutku nisam bio u sukobu interesa i nikad nisam koristio svoje pozicije kako bi riješio svoje stambeno pitanje.

Dokaz tome je i činjenica da rješenje zahtjeva za darovanje spomenute kuće čekamo već 15 godina.

Točno je da su Uredi državne uprave od 1.1.2020. pripojeni županijama i sada imaju u nadležnosti izdavanje rješenja o stambenom zbrinjavanju, pa i rješavanje predmetnog slučaja.

Vjerujem da će službe svoj posao odraditi potpuno korektno sukladno svim važećim propisima i zakonskoj regulativi”, poručio je među ostalim Žinić.

Središnji državni ured: U tijeku revizija rješenja kojim se uselio u kuću

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje potvrdio je u nedjelju kako je kuća u Glini u kojoj s obitelji živi sisačko-moslavački župan Ivo Žinić u državnom vlasništvu, iako je Žinić u imovinskoj kartici naveo da je kuću dobio darovnim ugovorom.

Ured se oglasio zbog interesa javnosti nakon što je 24 sata objavio da župan živi u kući u Runjaninovoj 7 u Glini uz najamninu od svega 100 kuna mjesečno. Objavili su i da kuća nije prenesena u Žinićev vlasništvo te da je u tijeku revizija rješenja kojom ju je dobio na korištenje.

To u priopćenju potvrđuje i Središnji državni ured, koji je nakon donošenja novog zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima pokrenuo postupke utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje onima koji su kuće u državnom vlasništvu koristili u zadnjih pet godina, što je slučaj i sa županom Žinićem.

“Budući da je u postupku revizije utvrđeno da gospodin Žinić nema utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje aktom prednika Središnjeg državnog ureda, već je u posjed bio uveden temeljem rješenja Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje je 30. listopada 2019. uputio Uredu državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje obitelji Žinić po službenoj dužnosti”, navodi se u priopćenju.

Što se tu događalo od 1995. do danas?

Navode i kronologiju što se s kućom u kojoj Žinići žive događalo od 1995. do danas.

Predmetna nekretnina u Glini, Runjaninova 7 u vlasništvu je Republike Hrvatske, što se može utvrditi uvidom u zemljišne knjige. Ista je obitelji Žinić dana na korištenje rješenjem Komisije za privremeno preuzimanje i korištenje imovine od 14. travnja 1995., a temeljem Zakona o privremenom preuzimanju i upravljanju određenom imovinom.

Predmetnu nekretninu, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina (APN) je 31. prosinca 1999. godine kupila za račun Republike Hrvatske u svrhu povrata privatne imovine i stambenog zbrinjavanja.

Budući da je u vrijeme kupnje obitelj Žinić prebivala u toj kući, s istom je APN sklopio 18. siječnja 2000. godine ugovor o najmu, u skladu s tada važećim pravnim propisima.

Ugovor je bio na snazi sve do 27. listopada 2008. godine kada je raskinut, a predmetna nekretnina dana je na raspolaganje tadašnjoj Upravi za područja posebne državne skrbi u okviru Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, budući je ta Uprava bila nadležna za područja posebne državne skrbi.

U priopćenju navode i kako je Ivo Žinić, kao hrvatski branitelj, 2005. godine, na temelju Uredbe o darovanju stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata podnio zahtjev za darovanje obiteljske kuće u državnom vlasništvu.

Tim je kao i ostali branitelji stekao pravo na oslobađanje plaćanja najamnine do prijenosa vlasništva.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz 2017. Središnji državni ured dobio je ovlast da otpiše potraživanja s naslova najma na područjima posebne državne skrbi zbog čega je pokrenuta sveobuhvatna revizija kuća i stanova u državnom vlasništvu.

Nakon donošenja novog Zakona o stambenom zbrinjavanju iz 2019. utvrđivanje prava na stambeno zbrinjavanje omogućeno je pravo na stambeno zbrinjavanje onima koji su kuće koristili kroz pet prethodnih godina što je slučaj i s obitelji Žinić.

U priopćenju se zaključuje da je Žinićev predmet sada na postupanju u Uredu državne uprave u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Inače, uredi državne uprave zadnjom su mini-reformom prebačeni u nadležnost županija.

Iz Središnjeg ureda poručuju i kako će odluka u Žinićevu slučaju ovisiti o sadržaju akta koji donese taj ured.

Navode i kako su na isti način pokrenuli i postupke u još 523 slučaja od kojih je 177 riješeno pozitivno i 64 negativno.