ZAGREB HDZ je danas najavio da će, uz prihvaćanje Izvješća o radu državnih odvjetništava u 2010., Hrvatskom saboru na donošenje predložiti zaključak s pozivom DORH-u da spriječi curenje podataka iz istraga u medije, što u toj stranci smatraju udarom na temelje pravosuđa i pravne sigurnosti građana.

Zaključak je najavio Josip Salapić koji je u ime Kluba HDZ-a od glavnog državnog odvjetnika Mladen Bajića zatražio da učini sve kako bi se zaustavilo curenje informacija te istražili svi dosadašnji slučajevi kada su mediji te podatke dobili i prije sudova.

»Time se izravno krše temeljna ljudska prava, ali i onemogućava rad pravosuđa«, istaknuo je, upozorivši kako je gotovo nemoguće da sudovi donesu pravičnu presudu ako je javnost, temeljem medijskih napisa, već nekoga unaprijed osudila.

»To je nešto što je udar na temelje hrvatskog pravosuđa i zato vas u HDZ-u molimo da do kraja spriječite ovakve načine rada u Državnom odvjetništvu«, poručio je Bajiću.

Salapić je naglasio da su glavni državni odvjetnik i DORH, za razliku od, kako je rekao, aktualne vlasti, uvijek imali potporu HDZ-a, pa i kada je istraga došla pred vrata te stranke i nekih njezinih bivših čelnika.

Na problem curenja podataka iz istraga upozorio je i Furio Radin (Klub nacionalnih manjina), nužnim ocijenivši da DORH i Ministarstvo pravosuđa nađu načina kako obilježiti te tajne dokumente, a kako bi se otkrili svi oni koji te podatke dostavljaju medijima.

Hrvatski laburisti Bajićevu su izvješću zamjerili izostanak iscrpno obrađenih poglavlja vezanih uz kaznena djela na štetu rada, radnika, kolektivnih ugovora te mirovinskog i zdravstvenog sustava, kao i ona iz stečajnih postupaka.

»Zabrinjava me ono što se događalo u tvrtkama prije početka stečaja«, rekao je Dragutin Lesar (Laburisti) navodeći za primjer Kamensko, Dalmacijavino, Bilokalnik i druge.

Naglasio je da su radnici često godinu-dvije prije otvaranja stečaja upozoravali na nezakonitosti i podnosili prijave, te pokušavali ukazati kako se iz tih tvrtki »isisava novac«.

»Zašto se to područje već treći put za redom izbjegava u izvješću«, upitao je Bajića, od kojega traži i odgovor što je s aferama za koje se zna da su se dogodile kriminalne radnje, ali ne i tko je u njima bio »s druge strane«, navodeći za primjer slučaj Daimler.

Milorad Pupovac (SDSS) smatra, pak, da bi nadležna ministarstva trebala napraviti analizu kako to da je za 7 milijardi kuna porastao iznos koji potražuju oštećene osobe zbog kršenja prava iz područja rada.

Zanima ga i zašto DORH po službenoj dužnosti ne vodi više postupanja protiv zločina iz mržnje i govora mržnje, kao što su uzvici na stadionima te neke poruke na javnim skupovima.

Za Damira Kajina (IDS) hrvatski je pravni standard iznad pravnih standarda Italije, Velike Britanije, Njemačke, Austrije, jer kako je rekao, tamo nema šanse da se uhite prvi ljudi države.

»Ljudi u državnom odvjetništvu na neki su način izbor hrvatske politke, no volio bih kada bi bili maksimalno neovisni«, ocijenio je Kajin, iznijevši prijedlog da se i državni odvjetnici biraju neposredno kao i saborski zastupnici.

»Ne želim da ljudi u hrvatskom pravosuđu razmišljaju što od njih očekuje hrvatska politika«, poručio je.

Nada Turina-Đurić (HNS) poručila je DORH-u kako će ih ‘zdušno podržavati’ u svemu što će poduzimati da se predmeti rješavaju najvećom mogućom brzinom, kao i da država pomogne rješavanju kadrovskih, materijalnih i drugim problema u tužiteljstvu.

Izvješće je u ime SDP-a podržao Josip Leko, ali, kao i većina drugih klubova, zamjerio što Sabor u 2012. raspravlja o izvješću za 2010.

Bajić: novi ZKP dao nam alate za borbu protiv kriminala i korupcije

Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić ustvrdio je danas kako bi Državno odvjetništvo, da je prije dobilo »alate« kakvu mu je dao novi Zakon o kaznenom postupku, i ranije odlučnije krenulo u obračun s organiziranim kriminalom i korupcijom.

Podnoseći u Saboru Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2010., Bajić je poručio kako je područje suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala najveće promjene doživjelo upravo nakon donošenja novog ZKP-a sredinom 2009., kojim je na državne odvjetnike prenesena istraga te pribavljanje dokaza.

»To je i odgovor na sva pitanja zašto je od 2009. došlo do bitnih pomaka, posebice u borbi protiv najtežih oblika kriminala i korupcije. Uvidi u spise Državnog odvjetništa pokazuju kako smo to pokušavali i ranije, ali bezuspješno jer nismo imali odgovarajuće alate«, rekao je.

U izvješću stoji da je USKOK u 2010. imao 1101 kaznenu prijavu, od kojih su se 152 odnosile na kaznena djela organiziranog kriminala, a 925 za korupciju. Navodi se i da je u 2010. smanjen broj prijava (za 1,5 posto), ali da je u znatnom porastu broj i težina najtežih oblika kaznenih djela korupcije, pri čemu su najčešće zlouporabe položaja i ovlasti službenih osoba, odnosno državnih dužnosnika na raznim razinama.

Sudovi su za kaznena djela organiziranog kriminala u 2010. donijeli ukupno 305 presuda, od čega 286 osuđujućih, 15 oslobađajućih i pet odbijajućih –  uspješnost postupanja USKOK-a u tim predmetima je 93,7 posto osuđujućih presuda, od čega su 90 posto zatvorske kazne. U odnosu na korupcijska kaznena djela, sudovi su donijeli 156 presuda, od čega 141 osuđujuća i 15 oslobađajućih.

Bajić je napomenuo da su kod korupcijskih kaznenih djela u 2010. u većoj mjeri izricane sigurnosne mjere, poput oduzimanja nezakonito stečene imovine – sigurnosne mjere izrečene su protiv 65 osoba, dok je za 22 osobe oduzeta imovinska korist. »Zamrznuta« imovina kreće se oko 51 milijun kuna, dok je sudskim odlukama oduzeto 32,7 milijuna kuna i 118 tisuća eura, kao i nekretnine.

Što se tiče strukture kriminaliteta u 2010., Bajić je rekao da kaznena djela protiv života i tijela sudjeluju s 3,1 posto prijavljenog kriminala i ona su otprilike na istim razinama kao što je to bilo i ranijih godina – bilo je 25 teških ubojstava i 32 ubojstva, te 11 pokušaja teških ubojstava i 127 pokušaja ubojstva.

Naglasio je, naime, da bi kazneni progon, posebno maloljetnika ili mlađih punoljetnika, u tom smislu donio veću štetu nego korist, ali i istaknuo kako nije riječ ni o kakvoj dekriminalizaciji lakih droga.