Dvije najjače stranke u Hrvatskoj imaju dovoljno glasova da zajedno promijene Ustav. Neslaganje SDP-a i HNS-a oko ovog pitanja neće ostaviti posljedice na koaliciju, tvrde i iz SDP-a i iz HNS-a
ZAGREB Iako su prošlog petka zapele gotovo na nultom koraku, čini se da ustavne promjene na jesen imaju puno više izglede za uspjeh. Naime, HDZ će, po svemu sudeći, ipak podržati da se u Ustavu ukine zastara za kaznena djela teškog ubojstva počinjena iz političkih pobuda, primarno se tu misli na likvidacije koje je organizirala komunistička tajna policija.
– Normalno je da smo se usprotivili da se po hitnom postupku, bez ikakvih prethodnih konzultacija, pokrene proces promjene Ustava. Pogotovo što su se zbog toga pobunili i SDP-ovi koalicijski partneri. Vjerojatno ćemo i idućih dana pokušati politički poentirati na toj situaciji.
Osim ponovno ustavnih promjena, SDP će na jesen uputiti u proceduru i prijedlog za osnivanje saborskog istražnog povjerenstva koje bi imalo zadaću ispitati što sve nadležne državne institucije jesu ili nisu poduzele kako bi se kaznilo počinitelje atentata na Stjepana Đurekovića.
– Neka se dozna istina koja i mene jako zanima. To bilo bilo zdravo za hrvatsko društvo, kazala nam je bivša premijerka.
Dvotrećinska većina
Takav mogući rasplet neizravno je najavio i Vladimir Šeks koji je u jednom trenutku na sjednici Odbora za Ustava konstatirao da se »HDZ ne opire ovoj inicijativi nego je pozdravlja«, ali imao je ozbiljne primjedbe proceduralne naravi.
– Ja ću sigurno glasovati za predloženu promjenu Ustava, a vjerujem da će to učiniti i gospođa Bečić i gospodin Kerum. Žao mi je što 2010. godine, prilikom zadnjih ustavnih promjena, nitko iz vladajuće koalicije, od mojih ministra, niti iz oporbe nije izašao s ovakvim prijedlogom.
Spominjalo se proteklih dana da bi trebalo u Ustavu napraviti još neke promjene, primjerice, bolje pravno urediti institut referenduma. Jadranka Kosor je, pak, objavila jučer na twitteru da će predložiti da se ljetna stanka u radu sabora smanji za mjesec dana.
Sada Ustav propisuje da hrvatski parlament, osim ako se ne sazove izvanredna sjednica, ne može zasjedati između 15. srpnja i 15. rujna.
Umirivanje
– Idemo ka umirivanju. Ovo nije nešto čime bismo se uopće trebali opterećivati, naglašava visoki dužnosnik HNS-a. U toj stranci smatraju da treba učiniti samo jednu stvar, ukloniti iz zakona klauzulu kojom se primjena europskog uhidbenog naloga ograničava na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002., i na taj način okončati spor s Europskom komisijom.
– Nasljeđe komunizma nije uspjela raščistiti niti jedna zemlja, pa to sigurno neće moći niti Hrvatska koja se dosad time nije ni bavila. Od ubojstva Đurekovića prošlo je 30 godina i kako da to sada idemo razriješavati? Sve ovo samo se može koristiti u dnevnopolitičke svrhe i ništa više, uvjeren je naš sugovornik iz HNS-a.