Saborsku godinu HDZ nesumnjivo završava u plusu. Većinsku koaliciju pojačala je bivša SDP-ova zastupnica Boška Ban, a još su neke oporbene opcije signalizirale spremnost za suradnju s Vladom Andreja Plenkovića.

Važno je to za HDZ zbog lakšeg funkcioniranja u parlamentu jer minimalna većina od 76 zastupnika svakom od njih je omogućavala određen ucjenjivački potencijal, ali korist od širenja koalicije je i reputacijskog karaktera.

Jer, u vrijeme kada su premijer i ostali dužnosnici HDZ-a predmet kritika da toleriraju radikalno desne, čak proustaške ispade, pokazuje se da unutar lijevo-liberalne opozicije postoje ljudi koji, ne samo da se s tim ne slažu, nego im nije ni problem surađivati s Vladom.

Nesložna oporba

Oporba je, pak, s druge strane, u 2025. potvrdila da u ovom sazivu Sabora, za razliku od prethodnih, ne želi zajednički djelovati. Ideološki prijepori nisu nekad bili prepreka Plenkovićevim oponentima u parlamentu da nerijetko udruženo nastupaju.

Ako je desnim strankama zatrebalo zastupničkih potpisa na osnovu kojih bi pokrenule neku inicijativu protiv Vlade, ljevica bi im rado priskočila u pomoć

Više toga nema, politički ponor između SDP-a i Možemo! u odnosu na Most, DOMiNO i Hrvatske suvereniste jednako je dubok kao onaj koji dijeli Vladu i ljevicu. Jedan Marin Miletić iz Mosta, primjerice, puno je retorički blaži prema HDZ-u nego kada su u pitanju, kako ih on naziva, jugokomunisti.

Trenutačno se zastupnici, zahvaljujući Branimiru Glavašu, nalaze na jednomjesečnom odmoru.

On je 2013. iz zatvora u Mostaru u posljednji trenutak odvratio HDSSB od podrške promjenama Ustava, koje su predviđale i ukidanje ljetne i zimske stanke u radu Sabora. Nedostajalo je stoga za to nekoliko glasova, pa su zastupnici zadržali privilegij da mogu dugo ljetovati i zimovati.

Okupit će se sada oni ponovo 15. siječnja, prvog datuma kada to Ustav dopušta, a u 2026. će HDZ sigurno nastojati još podebljati parlamentarnu većinu.

Nadali su se u vladajućoj stranci da im se prilikom glasovanja o državnom proračunu neće prikloniti samo Boška Ban nego i zastupnici Nezavisne platforme Sjever i IDS-a, kojima je Vlada prihvatila pojedine amandmane, ali to je tada izostalo.

U te dvije stranke nisu još bili pripravni učiniti ovako krupan korak, ali jasno je da se one približavaju Plenkovićevoj političkoj orbiti.

Uostalom, bez potpore Ivice Bakse i Dubravka Bilića iz Nezavisne platforme Sjever, Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada ne bi dobio većinu glasova svih zastupnika.

Zato neće biti preveliko iznenađenje ako 2026. HDZ i partneri završe i s 81 rukom.

U svakom slučaju, to je realnije nego da Vlada ostane bez većine u Saboru uslijed nezadovoljstva u okviru koalicije koja obnaša vlast. Što se, dakle, toga tiče, HDZ ima razloga za optimizam.

On je, međutim, bitno manji u vezi s većinom u Ustavnom sudu koju kontrolira HDZ.

Među najvažnije zadaće Sabora u idućoj godini spada izbor tri ustavna suca, s obzirom na to da sredinom travnja mandat definitivno prestaje Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu.

Sudska kadroviranja

»Želimo zadržati većinu u Ustavnom sudu«, objavio je nekadašnji ministar pravosuđa Ivan Malenica u ljeto 2024. i u skladu s tim ciljem se HDZ i ponaša.

Nije Malenica kao predsjednik Odbora za Ustav brzao u postupku izbora zamjena za spomenute suce. Kandidati su saslušani još u prvoj polovici studenog, ali nije Malenica ništa nakon toga poduzeo, računajući da ne treba žuriti dok HDZ ima osiguranu većinu u Ustavnom sudu.

No, jednom će HDZ morati otvoriti pregovore s lijevo-liberalnom oporbom, a onda bi se mogao suočiti sa – zidom.

Vrlo su mršave šanse da Siniša Hajdaš Dončić i Sandra Benčić pristanu da HDZ pošalje u Ustavni sud svoja dva kandidata i na taj način sačuva u njemu većinu.

Vjerojatnije je da pregovori propadnu i da Ustavni sud nastavi raditi s desetero sudaca, a za svaku je odluku nužno najmanje sedam glasova. Upitno je bi li u takvim okolnostima Ustavni sud uopće mogao odlučivati o politički osjetljivim predmetima, ali ni to nije loša mogućnost za Vladu.

Znači, proces popunjavanja Ustavnog suda dominirat će proljetnim zasjedanjem Sabora. Usto i izbor predsjednika Vrhovnog suda, koji je također zamrznut u tjednima prije odlaska zastupnika na odmor.

To je i prvo na redu po okončanju stanke.

Dvojba je hoće li Plenković popustiti predsjedniku Zoranu Milanoviću i naložiti HDZ-ovcima u Saboru da podrže njegovu kandidatkinju Mirtu Matić, unatoč tvrdnjama predsjednika Odbora za pravosuđe Nikole Grmoje da ga je glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, u klasificiranom dokumentu, izvijestio da je ona kompromitirana svojedobnim otkrivanjem bivšem suprugu da ga policija prati zbog sumnje da je počinio kazneno djelo koje se odnosi na aferu Advent.

Dosta je to politički nezgodna situacija za predsjednika Vlade.

Objektivno, odbijao je Plenković neke ranije Milanovićeve kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda i za manje stvari.

Opet, ne može blokirati baš sve žene koje Milanović nagovori da se natječu za najvišu pravosudnu dužnost, nije valjda da niti jedna ne valja.

Osim toga, sutkinja Visokog trgovačkog suda Mirta Matić dobila je već potporu Vrhovnog suda.

Očekuje se da Grmoja odmah po povratku s godišnjeg sazove sjednicu Odbora za pravosuđe, na kojoj bi konačno bilo usvojeno neobvezujuće mišljenje o troje sudionika javnog poziva za predsjednika Vrhovnog suda.

Već na toj sjednici bi se moglo doznati hoće li HDZ glasovati za Mirtu Matić kada je Milanović i formalno predloži.