Umjetna inteligencija već je ovladala savršenim poznavanjem jezika i brojne poslove obavlja umjesto nas, ali ako bude umjesto nas pisala knjige, trgovala na burzi, donosila odluke u naše ime, hoće li uskoro i sama umjetna inteligencija postati – pravna osoba?! U tom trenutku pobijedit će čovjeka jer će njen kapacitet nadmašiti ljudski. Stav je to izraelskog povjesničara i mislioca Yuvala Noaha Hararija koji je gostovao u Hrvatskoj i progovorio o najaktualnijim temama današnjice. Razgovor s njim na pozornici ispunjene dvorane Vatroslava Lisinskoga u Zagrebu vodila je prof. Marijana Grbeša Zenzerović.

Prava opasnost

Harari upozorava da dok se Europa boji imigranata i to je za stari kontinent jedna od glavnih političkih tema, AI imigranti već dolaze brzinom svjetlosti i uzimaju poslove.

– Ljudi se boje da će imigranti iz drugih zemalja uzeti njihove poslove, da će im promijeniti kulturu i da su politički vjerni stranim entitetima. No, AI imigranti dolaze bez vize, brzinom svjetlosti, i preuzimaju sve. Oni će uzeti poslove, promijeniti kulturu, a nisu vjerni nijednom europskom entitetu, već entitetima preko oceana, u SAD-u i Kini, gdje su stvoreni. Europa ima šanse samo ako se drži zajedno, poručio je Harari.

On upozorava, o čemu i piše u svojim bestselerima, kako je moderna liberalna demokracija sazdana na komunikaciji i informacijama koje su poslije Gutenberga, a potom i interneta, postale njen temelj jer je masa ljudi došla u posjed informacija na temelju kojih je mogla sudjelovati u političkom odlučivanju. No, današnje nestabilnosti posljedica su nove, AI tehnologije, a to je, smatra Harari, razlog zašto američka administracija podupire antieuropske stranke u samoj Europi.

– Misle da će, ako pomognu da se Europa raspadne, to biti gotova stvar. Neobična stvar kod antieuropskih europskih stranaka jest ta da se predstavljaju kao veliki patrioti. Kažu da žele neovisnost i suverenost, ne shvaćajući da najveća prijetnja nisu briselski birokrati niti imigranti, već AI imigranti, kazao je.

Zastrašuje ga činjenica da je čovječanstvo u vremenu »ranog 21. stoljeća« imalo najduže razdoblje mira i stabilnosti ikad, u kojem su nacionalni suvereniteti bili neupitni, a sada se događa razdoblje nestabilnosti nakon što je Rusija agresijom na Ukrajinu sve to dovela u pitanje.

– Ideja da neka zemlja napadne i pokori drugu samo zato što može – bila je do prije nekoliko godina nama nezamisliva. Danas je to na više mjesta prekršeno – između Rusije i Ukrajine, Izraela i Palestine, a vidi se i kada američki predsjednik Donald Trump govori o aneksiji Grenlanda, poručio je Harari, ističući da je to pokazatelj da čovječanstvo ulazi u novo imperijalističko doba.

Izgubljena bitka

– Kad primjerice Trump govori o miru, zapravo govori da će slabiji činiti ono što jači kažu, i to je mir. To je imperijalističko razmišljanje, kaže Harari.

Zanimljiv je njegov stav i o tome da su u 20. stoljeću medijske agencije bile jedan od najvažnijih poslova, jer poslovi urednika koji na dnevni red stavljaju teme bili su poslovi – ljudi. Danas to na društvenim mrežama umjesto ljudi rade botovi.

– Danas u Europi najvažniji urednici nemaju ime, jer nisu ljudi, već AI i algoritmi koji uređuju velike društvene i medijske platforme i preuzimaju poslove na vrhu, među kojima su i poslovi urednika, bankara, odvjetnika i pisaca, jer je umjetna inteligencija bolja u svemu što se temelji na jeziku, a u to ulaze i financije i religija, koji se također temelje na »pričama«, ustvrdio je. Onog trenutka kad AI ovlada i drugim segmentima ljudskosti, osim jezikom, tada će bitka biti izgubljena, rekao je, dodajući da upravo piše svoju novu knjigu, vjerojatno zadnju – jer će AI, dok je on napiše u roku od pet godina, već to moći učiniti bolje od njega.

Yuval Noah Harari diplomirao je povijest i međunarodne odnose na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu 1998., a doktorirao 2002. na Sveučilištu Oxford. Isprva se specijalizirao za srednjovjekovnu i vojnu povijest, a kasnije povijest počinje razmatrati u širem vremenskom i tematskom opsegu iz makrohistorijske perspektive. Knjige su mu prevedene na više od 65 jezika i prodane u nekoliko desetaka milijuna primjeraka.

Mir je moguć

Komentirajući rat između Izraela i Palestine, Yuval Noah Harari kazao je da je situacija užasna, ali da je mir moguć. Smatra da se ljudi ne bore oko toga što bi im još zemlje omogućile, već oko toga što je u glavi, jer hrane i mjesta, kaže, ima dovoljno. Obje strane trebale bi razmisliti o patnji onih drugih, sjetiti se da čovjek ima kapacitet za empatiju i naći širokogrudno zajedničko rješenje, rekao je.