RIJEKA Nakon višegodišnjeg uzlaznog trenda cijena zlata u zadnje vrijeme pada, pa je od početka godine zlato na vrijednosti izgubilo oko 20 posto, a najoštriji dnevni padovi ostvareni su u zadnjih dana. Mnogi se pitaju je li riječ o dugoročnijem trendu, koji bi proizlazio iz naznaka  oporavka globalne ekonomije ili tek kratkotrajnoj oscilaciji.

Analitičari upozoravaju da se cijene zlata formiraju temeljem niza parametara, a na zadnja su kretanja vjerojatno utjecale i najave Ciparske središnje banke da će se rješavati dijela svojih rezervi. Cijene zlata rastu od početka ovog stoljeća, kada su bile na 250 dolara za uncu, da bi u rujnu 2011. dosegle rekordne vrijednosti od 1.920 dolara za uncu. Suprotno očekivanjima analitičara, od početka 2013. cijena zlata doživjela je korekcije. U utorak je pak cijena unce pala na najnižu razinu u više od dvije godine od 1.321 dolar. Snažan rast dodatno je potaknula i gospodarska kriza koja je interes investitora s rizičnijih vrijednosnica preusmjerila prema sigurnim utočištima, kakvima se u krizi smatraju upravo zlato. Je li korekcija vrijednosti najava pozitivnih promjena u realnoj ekonomiji, pitamo analitičara Splitske banke Zdeslava Šantića. 

– Prije ovog pada cijene zlata možda i nisu bile realne, no taj se pad pokušava dijelom objasniti i usporavanjem inflatornih pritisaka u globalnoj ekonomiji što ukazuje da će se ekspanzivna monetarna politika vodećih središnjih banaka nastaviti, pa se onda i pozornost investitora preusmjerava na preuzimanje nešto većeg rizika, prema rizičnijim oblicima imovine, tumači Šantić. Drugo, kaže, uslijed najave s Cipra, rastu očekivanja da bi i druge zemlje to mogle raditi. Postoji već neko vrijeme i optimizam na američkim tržištima kapitala što je opet izazvano ekspanzivnom monetranom politikom, s tim da u SAD-u postoje naznake oporavka i na tržištu rada. Za nas je relevantnija situacija u eurozoni, gdje oporavak ovisi o pomaku prema snažnijoj integraciji, gdje međutim teško da će doći do nekih bitnijih pomaka prije izbora u Njemačkoj, na jesen ove godine, zaključuje Šantić.Polako se iscrpljuju i zalihe zlata kod građana, stoga su glasine o propasti ovog vrtoglavo brzoširećeg biznisa sve češće. 

– Sasvim je sigurno kako će se manji otkupljivači zbog pada cijena naći u problemima jer naznaka o rastu nema, imamo informacije kako su i brojne zlatarnice prestale s otkupljivanjem zlata, no mi smo spremno dočekali situaciju, pa generalno bojazni od lošeg poslovanja kod nas nema, kazao nam je Loris Dessardo, vlasnik tvrtke Auro Domus koja je s 240 poslovnica vodeća u zlatarskom biznisu u Hrvatskoj.