Cijela parlamentarna oporba uvijek je podržavala inicijative protiv Vlade Andreja Plenkovića, neovisno o tome tko bi ih predložio. Jednom je čak i zastupnica Karolina Vidović Krišto ujedinila opoziciju na svom prijedlogu izglasavanja nepovjerenja ministru Zdravku Mariću. Ovih dana, međutim, Most ne može u saborsku proceduru poslati zahtjeve za opoziv trojice članova Plenkovićeve vlade, Borisa Miloševića, Josipa Aladrovića i Tomislava Ćorića, zato što im je ljevica uskratila potpise. O toj smo nesvakidašnjoj situaciji razgovarali s potpredsjednikom Mosta Nikolom Grmojom.

– Već smo neko vrijeme na političkoj sceni i znat ćemo odgovoriti na ovaj pokušaj miniranja naše inicijative od strane SDP-a i Možemo!. Mislim da je u pozadini njihova želja da se zaustavi Most koji je u naletu i što se tiče potpore birača i kad je riječ o oporbenom radu u Saboru. Obavljamo još neke razgovore i moguće je da ćemo ipak uspjeti u našoj namjeri, unatoč ovom crvenom svjetlu SDP-a i Možemo!.

Prvenstvo u oporbi

Niste ništa naslućivali da vam oni neće htjeti dati potpise?
– Nismo, da smo znali da će biti problema s potpisima ne bismo niti izašli s tom našem inicijativom. Čak i kad smo smatrali da za zahtjev opoziva nekog ministra možda i nije odabran dobar tajming, jer je, recimo, kao u slučaju traženja opoziva Zdravka Marića bilo i boljih kandidata za to, Most se solidarizirao s ostatkom oporbe. I kada je nedavno kolegica Anka Mrak Taritaš pokretala proceduru opoziva Darka Horvata, nismo nimalo dvojili, svih naših osam zastupnika je to bez razmišljanja potpisalo. Ovo je presedan koji su SDP i Možemo! uveli u djelovanje oporbe.

Snimio JOSIP MIŠKOVIĆ

Ali, krajem godine ste se ozbiljno posvađali s njima zato što su vas optužili da referendumom parazitirate na epidemiji. Kasnije, pak, SDP i Možemo! nisu željeli s Mostom predati prijedlog odluke za raspuštanje Sabora, nego su imali zaseban. Dakle, bilo je itekako znakova da se oni distanciraju od Mosta, nije ovo odjednom došlo.
– Nije, oni kao da ne žele nama prepustiti nekakvo prvenstvo u oporbi. Postalo je to jasno kada smo najavili taj prijedlog za raspuštanje Sabora, pa su onda oni reagirali na isti način. Meni je to potpuno infantilno, nekakav adolescentski pristup. Uostalom, SDP i Možemo! imaju svoje birače, ne poklapaju se s nama. Ne znam stoga što time misle dobiti, od ovakvog sukoba u oporbi može profitirati jedino Andrej Plenković, koji bi sigurno bio u neugodnoj poziciji da mora doći u Sabor braniti ministre koji su pod teretom istraga. Logično je onda postaviti pitanje kako to da dio opozicije nastoji onemogućiti nešto što Plenković želi izbjeći. Mi se nećemo nikad tako ponašati, sutra da SDP i Možemo! predlože nešto dobro Most će to odmah podržati. U ovom trenutku, kada imamo ovakvu situaciju u Europi, sigurno neće doći do raspuštanja Sabora i raspisivanja izbora jer partneri HDZ-a neće prestati podržavati Vladu. Ali, zato barem trebamo natjerati Plenkovića da brani te ministre pod istragom. Bio sam uvjeren da se nitko iz opozicije neće usuditi tome suprotstaviti. Nije mi jasno kakvu oni političku korist kane iz toga izvući.

U nekoliko ste navrata javno sugerirali da su SDP i Možemo! prešli na Plenkovićevu stranu, doista vjerujete u to?
– Čini mi se da se oni boje veće destabilizacije Vlade jer su svjesni da nisu spremni za izbore, naročito od kada je Peđa Grbin opterećen aferom vezanom za naknadu za odvojeni život. Zaključujem to i iz izjave Anke Mrak Taritaš da Most pod svaku cijenu želi izazvati prijevremene izbore i tako pomoći HDZ-u.
Da, ta je izjava bila iznenađujuća s obzirom na to da je i ona potpisala prijedlog lijevo-liberalne oporbe o raspuštanju Sabora.
– Meni njezina izjava pokazuje da je taj njihov prijedlog, koji je bio posljedica našeg, bio tek fingiranje oporbenog djelovanja. Moj je stav da oporba u svakom trenutku mora zazivati izbore i biti spremna izložiti se biračima, neovisno o situaciji u zemlji. Očito je da taj dio opozicije ne želi sada izbore i pokušavaju spriječiti daljnju destabilizaciju Vlade. Nisu u dealu s Plenkovićem nego se tu krije jedan razlog zašto nam odbijaju dati potpise za opoziv tri člana Vlade. Drugi je to što su shvatili da je Most dominantan u opoziciji.
Argument je SDP-a i Možemo! da nema smisla tražiti smjenu nekih ministara dok se čeka rasprava o raspuštanju Sabora.
– Ta će rasprava doći na red tek za više od mjesec dana, a znamo i kakav će biti epilog. Plenković će reći da je rat u Ukrajini i da nije vrijeme za izbore, lako će odbaciti taj oporbeni napad. Izbora neće biti, ali ako bi u Sabor došle naše inicijative za opoziv HDZ-ovih i SDSS-ovog člana Vlade, upitna bi bila daljnja stabilnost te koalicije. Znamo da nisu u HDZ-u svi zadovoljni porukama Milorada Pupovca da manjinski dužnosnici moraju biti posebno zaštićeni jer zagovaraju interese nacionalnih manjina. Međutim, u Miloševićevom slučaju riječ je o nezakonitosti jer su se nekim ljudima sređivale državne potpore. Zato kada bi Plenković morao u Saboru braniti Miloševića pitanje je kako bi postupili svi zastupnici HDZ-a. Vjerujem da bismo na ovaj način bili nešto bliže izborima, makar, kažem, ne mislim da bi do njih došlo. Inicijativa za opoziv Miloševića, Aladrovića i Ćorića puno je opasnija za Plenkovića nego rasprava o raspuštanju Sabora.

Snimio JOSIP MIŠKOVIĆ

Pod istragom

Miloševićeva situacija je jako zanimljiva jer vjerojatno bi Aladrović napustio Vladu da SDSS i ostali zastupnici nacionalnih manjina dopuštaju Miloševićevu smjenu.
– Budući da Milošević ostaje, ne može Aladrović otići, iako su obojica pod istragom. Ionako HDZ-ovi zastupnici pričaju po saborskim hodnicima da se njihove, misle na Horvata, uhićuje, a SDSS-ovce ne. Što bi tek bilo da Aladrović ode iz Vlade, a Milošević nastavi obnašati dužnost potpredsjednika. Nastao bi čak ogroman problem za Plenkovića u HDZ-u.
Objektivno, za opoziciju je dobro da u Vladi budu dva čovjeka protiv kojih nadležne institucije vode istragu. To premijera čini politički ranjivim, sigurnom metom kritika.
– Morat će se Plenković kad-tad riješiti tih ministara, a to bi mu bilo teže da postoji oporbeni zahtjev za njihov opoziv. Naravno, to što je za oporbu nešto dobro ne znači da je dobro i za državu i hrvatske građane. U Vladi ne smiju biti ljudi opterećeni istragama, to nije dobro za Hrvatsku. Nije cilj Mosta samo nanijeti političku štetu Plenkoviću i Vladi.
Vladini i HDZ-ovi dužnosnici inzistiraju na presumpciji nevinosti i govore da će, što se Miloševića i Aladrovića tiče, pričekati da im eventualno sud potvrdi optužnice. Ali, ne bi oni tim činom automatski postali krivi i dalje bi za njih vrijedila presumpcija nevinosti. Možda onda treba pričekati pravomoćne presude Miloševiću i Aladroviću.
– Ma, tom pričom o potvrdi optužnice samo kupuju vrijeme za odluku o Miloševiću i Aladroviću, s obzirom na to da Pupovac ne da Miloševića. Sada i u Splitu neki partneri gradonačelnika Ivice Puljka govore da prvo mora sudski biti potvrđena optužnica protiv dogradonačelnika Bojana Ivoševića. Znači da se Plenkovićeva teza proširuje po Hrvatskoj.
Opet, ako zastupnici koji su pod istragom, kao trenutačno Vinko Grgić ili Stjepan Kovač, svejedno ostaju u Saboru i nitko od toga više ne pravi problem, možda je razložno da jednak status uživaju i ministri.
– Za mene je skandalozno da su ljudi pod istragom u Saboru. To ne može biti normalna situacija.
Kako bilo, u HDZ-u svakih mjesec dana provjere kakve su nove ankete i zadovoljno konstatiraju da je rejting njihove stranke visok, da je sve u najboljem redu.
– Ja ipak gledam malo širu sliku. Na prošlim je korona-izborima HDZ dobio 37 posto glasova, a u posljednjoj anketi im je podrška 25 posto. Za njih je to katastrofalno jer HDZ nema nikakav koalicijski potencijal.
Koja je vaša prognoza, hoće li se Plenković natjecati i za treći premijerski mandat?
– Ne znam, ali čini mi se da bi mogao. Nema u HDZ-u nikoga tko bi na izborima napravio bolji rezultat od Plenkovića, koji je dijelu građana ipak uspio prodati priču da je uspješan i s vezama u Bruxellesu.

Snimio JOSIP MIŠKOVIĆ

Tko je iz oporbe alternativa Plenkoviću, bi li Grbin bio bolji premijer od njega?
– Peđa Grbin nije nikakva alternativa. Po Saboru se priča da je već bivši i pitanje je hoće li izbore uopće dočekati na čelu SDP-a. Da ne govorim o tome da on uistinu nije nekakav kadar za premijera. Valjda nitko u Hrvatskoj ne vjeruje u to da bi Grbin mogao biti premijer.
Mislite da bi bio lošiji premijer od Plenkovića?
– Ne mogu to znati jer Grbin još nije bio na toj dužnosti, ali ne čini mi se da je uopće kandidat za nju.

Puno iskusniji

Ima li netko drugi u lijevoj oporbi koga smatrate adekvatnijim rješenjem?
– Niz je kandidata za premijera u Klubu zastupnika Mosta. Ankete nam nikad nisu bile sklone, a sada smo po njima, ako izuzmemo neodlučne, na 13 posto, što je više od 20 saborskih mandata. Jači smo sada nego 2015., kada smo se pojavili, a puno smo ideološki koherentniji. Trendovi nam idu na ruku i Most će imati svog kandidata za premijera.
Božo Petrov je već 2015. trebao u dogovoru Mosta sa SDP-om postati predsjednik Vlade.
– Je, ali mi nismo prije sedam godina bili spremni za tu vrstu odgovornosti. Sada smo puno iskusniji i apsolutno spremni, cilj nam je preuzeti odgovornost za Hrvatsku i na tome radimo.
Taj dogovor koji spominjemo postigli ste sa Zoranom Milanovićem, ali ste ga ubrzo raskinuli. U posljednje vas, međutim, vrijeme Plenković naziva glasnogovornicima predsjednika Republike. Politika je doista nepredvidljiva.
– Milanovićev pristanak da Petrov bude premijer bio je samo finta. Koliko bi on trajao kao premijer u okolnostima kada je SDP-u nedostajalo samo pet zastupnika u Saboru da mogu i bez Mosta, znali smo da bi nas pokušali izigrati. Odlučili smo se tada za HDZ jer je njima trebalo 15 zastupnika, nismo ni njima vjerovali i pokazalo se s razlogom. Što se tiče sadašnjeg odnosa Mosta prema Milanoviću, dijelimo s njim neke stavove, o epidemiji i BiH, ali to ne znači da smo mu glasnogovornici. Bliži je on svojoj matičnoj stranci.
No, za razliku od SDP-a, Milanović vas je podržao kada ste prikupljali potpise za dva referenduma.
– Zato što o epidemiji imamo iste stavove.
Ima li onda predsjednik Republike zasluge za to što ste skupili dovoljno referendumskih potpisa?
– Sigurno da nam nije škodio.
Ali, još je daleko do referenduma.
– Bez obzira na to, mi smo uspjeli ono što je malo tko mislio da je moguće. Mediji i skoro cijela politika osim Milanovića bili su protiv nas. Sada je lopta u protivničkom šesnaestercu, a mi igramo visoki presing.
Vladajuća koalicija će tu loptu proslijediti Ustavnom sudu, od kojeg će Sabor tražiti ocjenu ustavnosti pitanja koja ste predložili za referendum.
– Mi ćemo sigurno raditi pritisak i neće ni Ustavnom sudu biti lako.
Pritisak, kako?
– Izjavama i javnim nastupima, a nije baš da narod voli ovaj Ustavni sud za koji znamo kako je sastavljen. Do mene su već došle određene poruke iz Ustavnog suda da im neće biti jednostavno odlučivati o dva naša referendumska pitanja.
Ako Sabor i raspiše barem jedan od tih referenduma, bit će to u trenutku kada će još malo epidemioloških mjera biti na snazi i teško ćete onda motivirati birače.
– Neki je dan Krunoslav Capak rekao da maske neće ukidati. Osim toga, mi ćemo građane podsjetiti što se sve događalo tijekom dvije godine i pozivati ih da zbog toga kazne na referendumu Vladu i Stožer. Naš ustavotvorni referendum omogućio bi da se u u budućnosti u sličnoj situaciji izbjegne voluntarističko donošenje odluka, bez dvotrećinskog konsenzusa u Saboru.