Minhenska sigurnosna konferencija uglavnom je poslala poruke transatlantskog zajedništva i solidarnosti za razliku od prošlogodišnje, zaključio je u nedjelju hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman, nakon što je govor američkog državnog tajnika u bavarskoj prijestolnici izazvao olakšanje kod europskih partnera.

Marco Rubio izjavio je u subotu da SAD žele i dalje biti saveznik Europe, izazvavši olakšanje europskih saveznika zabrinutih za budućnost transatlantskih odnosa pod američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Njegove izjave bile su u potpunoj suprotnosti s prošlogodišnjim govorom potpredsjednika JD Vancea u kojem je optužio europske saveznike za gušenje slobode govora i popuštanje masovnim migracijama.

Amerika ostaje saveznik i prijatelj

Europski čelnici u Muenchenu pozdravili su njegov govor u kojem ih je uvjerio da će im Amerika ostati saveznik i prijatelj,

“Pružene su ruke i s jedne i s druge strane Atlantika, metaforički, kad je Marvo Rubio rekao da je Amerika dijete Europe. To simbolizira zajedništvo”, ocijenio je u izjavi na kraju 62. Minhenske sigurnosne konferencije (MSC) ministar vanjskih i europskih poslova, ustvrdivši da je događaj “po reakcijama svih dao nadu”.

“Niti Sjedinjene Američke Države mogu bez Europe, niti Europa može bez Sjedinjenih Američkih Država. Europa mora više brinuti o konvencionalnim kopnenim snagama, ali i susjedstvu, a s druge strane očekujemo stratešku i nuklearnu potporu SAD-a”, rekao je Grlić Radman o međusobnim porukama europskih čelnika i američkog državnog tajnika.

Ministar je ocijenio da će s tim porukama biti lakše rješavati probleme koji “opterećuju svjetski poredak”, “ići mirnije u budućnost i traženje prije svega rješenja u Ukrajini”, s čijim je dužnosnicima također razgovarao na marginama skupa.

MVEP kaže da su teme bile nastavak suradnje u skrbi za branitelje, uključujući nastavak liječenja i rehabilitacije ranjenih ukrajinskih branitelja u Hrvatskoj, kao i o planiranim programima potpore udovicama i djeci ukrajinskih branitelja.

Zadatak je Hrvatske i da potičemo “zemlje kandidatkinje (za EU) na reforme, da najviše rade na vladavini prava i pravosuđu” jer su to temeljne vrijednosti, misleći i na Ukrajinu i na zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

Neke od njih, kazao je, “imamo dojam da se još nisu suočile s prošlošću”. Upozorio je da Hrvatska još uvijek potražuje 1145 nestalih iz Domovinskog rata što opterećuje odnose. “A dobrosusjedski odnosi su natkrovljujuće načelo Europske unije”, rekao je hrvatski ministar.

Milanovićev posjet Gruziji

Na pitanje novinara treba li se vlada usuglašavati s predsjednikom Zoranom Milanovićem, koji je u ovog tjedna boravio u Gruziji, oko međunarodnih posjeta, ministar je naglasio da “smo vidjeli gdje je bio premijer Plenković, s kim je razgovarao i o čemu je razgovarao i koji su hrvatski interesi kada se susrećemo ovdje s dužnosnicima.”

“Ovdje u Muenchenu se skupio cijeli svijet, kakvo usuglašavanje”, zaključio je.

Premijer Andrej Plenković boravio je od petka do nedjelje na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji gdje je imao i brojne bilateralne susrete.

Milanović je gotovo istovremeno boravio u Gruziji, gdje je rekao da tu zemlju nitko od čelnika iz EU 2025. nije posjetio.

Gruzijski predsjednik Mikheil Kavelašvili, žestoki kritičar zapada, prisegnuo je u krajem 2024. za novog predsjednika Gruzije.

Proeuropska predsjednica na odlasku Salome Zurabišvili, koja se i dalje smatra legitimnom predsjednicom, ali od Kelašvilijeve inauguracije u prosincu 2024. nema nikakve poluge vlasti, tvrdi da Kavelašvili nije legitimno izabran.

Ni europski promatrači te izbore nisu smatrali slobodnim i poštenim.