Ministar

Grlić Radman: Konferencija o Daytonu u Zagrebu važna za dijalog o prijeporima u BiH

Hina

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević



Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman ocijenio je u subotu važnim što su se dan ranije u Zagrebu okupili svi važni akteri iz BiH i svijeta povodom 30. obljetnice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kako bi se unatoč različitim stajalištima uspostavio dijalog i rješavali brojni prijepori koji postoje.


„Hrvatska nudi platformu okupljanja i mogućnosti demokratskog raspravljanja, čak i u onim pitanjima i stvarima u kojima ne postoji možda jednako mišljenje.


Ali važno je da razgovaramo argumentirano, unapređujemo suradnju, da pokušamo spojiti sve ono što nas razjedinjuje, sve one nesporazume koje postoje“, rekao je Grlić Radman u Bugojnu u središnjoj Bosni na upit o jučerašnjoj konferenciji u Zagrebu.




Jučer je u organizaciji ministarstva vanjskih i europskih poslova organizirana konferencija posvećena 30. obljetnici potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.


Do danas postoje brojni prijepori između do tada triju zaraćenih strana, što se moglo vidjeti i iz istupa predstavnika triju konstitutivnih naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba.


Grlić Radman je dodao kako Hrvatska nastoji pomoći BiH kako bi se otklonili prijepori, a susjedna zemlja što prije priključila europskome okviru.


Dodao je kako je važno očuvati mir, poziciju triju konstitutivnih naroda i državni okvir uz unapređenje dijaloga.


Ministar Gordan Grlić Radman je izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića u Bugojnu gdje je sudjelovao na otvaranju kino-kazališne dvorane u Hrvatskom domu u tome gradu. Ovaaj događaj upriličen je u sklopu proslave dva iznimna jubileja – stote obljetnice Hrvatskog doma u Bugojnu i 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva.


Grlić Radman istaknuo je upravo Bugojno kao simbol stradanja hrvatskog naroda, napominjući da je broj Hrvata u tom gradu drastično smanjen s 16,5 tisuća na samo 2000 nakon bošnjačko-hrvatskog sukoba. Zamjerio je što su iz naziva ulica u tome gradiću izbrisana imena svih znamenitih Hrvata, čime se odražavala multietnička povijest grada.