Relativno zadovoljstvo padom koji je manji od onih što su predviđali domaći analitičari Grčić temelji i na činjenici da je osam zemalja EU imalo lošiji rezultat odHrvatske kada je u pitanju stopa rasta BDP-a. Jurčić smatra da Vlada dizanjem poreza i cijene energenata čini upravo suprotno, a to se vidi u padu proizvodnje i stagnantnim ekonomskim odnosima s inozemstvom
ZAGREB Pad hrvatskog gospodarstva od 0,7 posto u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje 2012. godine, potpredsjednik vlade Branko Grčić ocijenio je kao relativno dobar pomak -nedovoljan, ali indikativan.
U izjavi novinarima nekoliko minuta nakon što je Državni zavod za statistiku objavio da je gospodarstvo u drugom kvartalu palo za 0,7 posto, Grčić je kazao da je to najbolji kvartalni rezultat sadašnje vlade.
Primjerice, samo u prošlom kvartalu pad je bio 1,5 posto. Usporavanje pada BDP-a dogodilo se zato što su rasle sve komponente koje on uključuje poput izvoza, potrošnje i investicija, a pad je zabilježen jedino na strani uvoza.
Potspredsjednik Grčić nije htio prognozirati kakve će rezultate Hrvatska imati na kraju godine i hoće li njegova vlada u drugoj godini mandata umjesto nastavka pada BDP-a upisati pozitivnu nulu.
U trećem kvartalu, kazao je, očekuje blagi rast ili barem da neće biti pada.
Što će zaista dogoditi ovisit će, kaže Grčić, i o procesu restrukturiranja hrvatskog gospodarstva kroz predstečajnu nagodbu te o oporavku privatiziranih brodogradilišta.
Relativno zadovoljstvo padom koji je manji od onih što su predviđali domaći analitičari Grčić temelji i na činjenici da je osam zemalja EU imalo lošiji rezultat odHrvatske kada je u pitanju stopa rasta BDP-a.
Jurčić: BDP pada jer nema aktivne ekonomske politike
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić ocijenio je za Hinu da bruto domaći proizvod pada zbog izostanka ekonomske politike koja bi poticala i razvijala proizvodnju.
»Statistički, pad BDP-a u drugom kvartalu od 0,7 posto na godišnjoj razini, rezultat je prije svega pada proizvodnje i usluga o kojima najviše ovisi BDP u tom razdoblju, jer nema znatnijeg utjecaja turizma i poljoprivrede. No, negativna kretanja u gospodarstvu zapravo su posljedica izostanka aktivne Vladine ekonomske politike poticanja proizvodnog gospodarstva«, kazao je Jurčić, nakon što je Državni zavod za statistiku izvijestio da je u drugom kvartalu BDP pao za 0,7 posto, što je manje nego u prvom tromjesečju, kada je potonuo 1,5 posto.
Jurčić smatra da Vlada dizanjem poreza i cijene energenata čini upravo suprotno, a to se vidi u padu proizvodnje i stagnantnim ekonomskim odnosima s inozemstvom.
»Stoga je pad BDP-a isključivo efekt tekuće ekonomske politike«, kaže Jurčić.
Pritom napominje da je uvođenje porezne discipline neupitna mjera ekonomske politike, koju međutim moraju pratiti aktivnosti drugih Vladinih resora. No, to je, kaže Jurčić, izostalo.
Zamoljen za komentar istupa potpredsjednika vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU-a Branka Grčića koji primjećuje povoljan utjecaj svih sastavnica BDP-a na rezultat drugog kvartala, osim uvoza, Jurčić kaže da Vlada ne treba tumačiti statistiku, nego poduzimati mjere.
»Oni ‘vjeruju’ i ‘očekuju’, a nemaju mjere za rast«, kaže Jurčič i preporuča Vladi da bude kreator, a ne statističar i promatrač. (Hina)
Vrdoljak: Pozitivna poruka
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ocijenio je danas kako je usporavanje pada BDP-a u drugom tromjesječju pozitivna poruka, da se dno dotaklo, te da Hrvatska od sljedećeg tromjesečja ide u pozitivnom smjeru, dok je ministar turizma Darko Lorencin istaknuo pozitivan doprinos turizma BDP-u.»Predugo traje recesija, petu godinu zaredom, javni sektor nam je iscrpljen, a danas možemo poslati pozitivnu poruku. Bitno je usporen pad BDP-a i manji je od prognoza analitičara«, rekao je Vrdoljak novinarima u Ministarstvu gospodarstva.
Vrdoljak očekuje da će u trećem kvartalu BDP biti najmanje na nuli, a u zadnjem kvartalu će završiti recesijska kretanja i početi pozitivan trend. No, s kojim postotkom, to će pokazati vrijeme, dodao je.Naglasio je kako se stabilizirala potrošnja i svi ostali pokazatelji »koji mogu poslati poruku da nećemo ući u novo recesijsko razdoblje, kakvo se dogodilo 2011. kada je Hrvatska jedno tromjesečje bila u plusu, a tada se opet vratila u minus«.»Sada se to neće ponoviti, sustavniji su brojevi, drugačija je statistika i mislim da je ovo dno koje se dotaklo i da Hrvatska od sljedećeg tromjesečja ide u pozitivnom smjeru«, rekao je Vrdoljak.Očekuje da će na kretanje BDP-a u drugoj polovici godine utjecati i brodogradnja, odnosno isporuke brodova, kojih u drugom kvartalu nije bilo, kao i rast industrije.Na upit o nedostatku investicija u prethodnom razdoblju, Vrdoljak je ustvrdio kako investicije idu svojim tijekom, a javna poduzeća ispunjavaju svoje planove.Ministar očekuje da ove godine konkurentnost Hrvatske bude bolja te da se zaustavi pad koji traje godinama.»Moramo se početi dizati. I hoćemo ove godine, a u kojoj mjeri – vidjet ćemo«, zaključio je Vrdoljak.Na usporavanje pada BDP-a utjecao je vjerojatno i turizam, ocijenio je ministar turizma Darko Loncerin, prilikom obilježavanja završetka investicije Golf & Country Club Zagreb.»Činjenica je da su financijski pokazatelji za prvih sedam mjeseci ove godine 6,6 posto bolji nego lani«, kazao je Lorencin, ocjenivši ovogodišnju turističku sezonu uspješnom.»Podaci za osmi mjesec bi trebali pokazati dobre turističke brojke, na razini prošle godine, a dobre su najave i za posezonu«, rekao je Lorencin, istaknuvši da bi mogli premašiti prošlogodišnji rezultat ako osmi i deveti mjesec ostanu na razini prošle godine.Dodao je da je turizam horizontalni sektor koji na sebe nadovezuje i prehranu i kreativnu industriju i građevinarstvo, te najavio do kraja listopada izradu prvih kontura potrošnje u turizmu, a do siječnja iduće godine izradu kompletnog prikaza utjecaja turizma, odnosno turističke potrošnje po pojedinim segmentima na BDP.Eurozona pokazuje znakove izlaska iz recesije, a naše gospodarstvo je dosta ovisno o tom tržištu, kaže Lorencin, koji vjeruje da će se s izlaskom eurozone iz recesije i naše gospodarstvo povesti za tim pokazateljima.
Lesar: Rezultat problema s invesicijama
Pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju posljedica je, kaže čelnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar, problema s investicijama, dok Krešimir Bubalo iz HDSSB-a smatra da se gospodarstvo ne stimulira, nego se provodi fiskalna represija.
Čelnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar smatra da je nešto manji pad BDP-a od očekivanog rezultat turističke sezone, a da je negativni gospodarski trend nastavljen zbog utjecaja ulaska u Europsku uniju na hrvatsku industriju i problema s investicijama.»Nešto manji pad posljedica je turističke sezone i utjecaja turističke potrošnje«, izjavio je Lesar Hini.S druge strane, nastavak pada BDP-a posljedica je, kaže, priprema velikog dijela prerađivačke industrije za ulazak u EU i preseljenja dijela proizvodnje na tržište CEFTA-e, prije svega BiH, Srbiju i Makedoniju.Druga grupa problema su, smatra Lesar, inozemne investicije koje su mahom išle u financijski sektor, telekomunikacije i nekretnine, što znači da nemaju učinka na BDP, dok su državne investicije takozvane potrošne investicije, odnosno one koje nakon završetka ne utječu u velikoj mjeri na kretanje BDP-a.»Još nema industrijskog oporavka, a kretanje BDP-a dijelom je rezultat i utjecaja povećanog uvoza iz EU, jer su ukinute carinske barijere«, smatra Lesar.U Hrvatskom demokratskom savezu Slavonije i Baranje (HDSSB) ističu da pad BDP-a ukazuje na nastavak promašene politike Vlade, pa tu politiku ne treba braniti nego mijenjati.»Iz pada BDP-a vidi se loša politika Vlade, koja nije usmjerena poticanju gospodarstva i pripremi za povlačenje sredstava iz fondova EU-a«, izjavio je za Hinu potpredsjednik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) Krešimir Bubalo.Dodaje da domaće i strane investicije cure na kapaljku jer se gospodarstvo ne stimulira, nego se na razne načine provodi fiskalna represija.»Vlada nije sposobna odgovoriti interesima gospodarstva i promijeniti poreznu politiku. Uz to, vidi se da i strane banke koje djeluju u Hrvatskoj nisu spremne stimulirati gospodarstvo«, izjavio je Bubalo.
HDZ: Gospodarstvo i proračun se raspadaju
Saborski zastupnik HDZ-a i koordinator stranačkih odbora za gospodarstvo, financije i energetiku Domagoj Ivan Milošević izjavio je danas kako pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu od 0,7 posto pokazuje da se hrvatsko gospodarstvo i proračun naočigled raspadaju.
Komentirajući izjavu potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića da je taj pad očekivan, Milošević je upitao kako je to očekivano kada u svim dokumentima Vlade stoji da očekuju godišnji rast BDP-a od 0,7 posto, a ne pad.»Da bi se ostvarila Vladina očekivanja, rast BDP-a do kraja godine trebao bi biti veći od dva posto, a to nije moguće«, istaknuo je.Podsjećajući kako HDZ godinu dana neprekidno upozorava na lošu Vladinu gospodarsku politiku, Milošević je rekao da se ona isključivo svela na poreznu politiku, što je i dovelo do poraznih rezultata.Smatra kako je, nasuprot porezne represije, potrebno porezno rasterećenje, ali ne samo jednom sektoru – turizmu i ugostiteljstvu.»Je li poruka Vlade da se svi moramo samo baviti ugostiteljstvom i turizmom, a tko ne želi biti konobar, da se iseli iz zemlje«, pita Milošević.Dodao je kako se u zadnjih pola godine, umjesto o investicijama, govori samo o jeftinoj rasprodaji državnog »srebra i zlata«.Od Vlade je zatražio da objavi studiju o isplativosti monetizacije autocesta, koju su porezni obveznici platili desetke milijuna kuna.Ustvrdio je da Vlada u dvije godine nije napravila niti jednu strukturnu reformu, posebno na području državne uprave i javnih poduzeća.Tajnik HDZ-ovog Odbora za gospodarstvo Goran Soldo ocijenio je, pak, zabrinjavajućim što BDP u Hrvatskoj pada već sedam kvartala zaredom.»Loš rezultat je posljedica lošeg i pogrešnog smjera ekonomske politike Vlade. Bez ikakve razvojne strategije, Vlada je uništila svaku gospodarsku aktivnost i time u velike probleme dovela i proračun«, kazao je Soldo, istaknuvši da je izostanak investicija doveo do toga da se državne financije nalaze pred kolapsom.
