Foto D. Jelinek
ZAGREB – Ocjena Europske komisije (EK) da nema potrebe za pokretanjem korektivnog postupka protiv Hrvatske, još je jedna u nizu dobrih vijesti, rekao je na konferenciji za novinare u srijedu potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić.
»Uz rast BDP-a, pad nezaposlenosti i zadnje podatke o smanjenju deficita u prva četiri mjeseca ove u odnosu na prethodnu godinu, ovo je svakako još jedna dobra vijest«, kazao je Grčić.
Europska komisija u srijedu je ocijenila da nema potreba za pokretanjem korektivnog postupka ni protiv jedne zemlje članice EU-a, pa tako ni protiv Hrvatske, u sklopu postupka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža. omisija je Hrvatskoj uputila šest preporuka za ovu i iduću godinu, koje se kreću od mjera za smanjenje deficita, obeshrabrivanja ranog umirovljenja, usklađivanja sustava plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima, do racionalizacije državnih agencija i smanjenja parafiskalnih nameta.
»Nema nikakvih korektivnih mehanizama za Hrvatsku, o čemu se jako spekuliralo, ni u području makroekonomskih neravnoteža niti u sklopu procedure prekomjernog deficita«, ističe Grčić.
On smatra da je Vlada odradila dobar posao u pripremi Nacionalnog programa reformi koji je, kako je rekao, ocijenjen kao dobra baza za provedbu ekonomskih politika i reformi.
»Ovaj put smo još čvršće i ozbiljnije pristupili ovom poslu i to je EK prepoznao«, smatra Grčić.
Europska komisija, koja je Hrvatskoj između ostaloga preporučila uvođenja poreza na nekretnine, smatra da je dobro preusmjeriti porezno opterećenje s rada jer je to manje štetno po gospodarski rast, izjavio je u srijedu potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
Vlada je, po njegovim riječima, odradila posao i u okviru fiskalne konsolidacije, s ukupnim fiskalnim naporom koji je u okvirima prognoza Europske komisije.
»Mogu samo izraziti zadovoljstvo ishodom i najaviti našu punu posvećenost provedbi mjera iz programskih dokumenata«, rekao je Grčić.Najvećim izazovom u idućem razdoblju označio je smanjenje proračunskog deficita i zaustavljanje rasta javnog duga.
Grčič kaže da je, razliku od Vladinih oponenata koji, kako je rekao, najavljuju radikalne rezove u mirovinama, zdravstvu i socijali ako dođu na vlast, Vlada i bez takvih zahvata uspjela doći u situaciju da imamo ekonomski oporavak i da smo blizu formalnom izlasku iz recesije.
Među prioritetnim reformama najavio je fiskalnu konsolidaciju, reformu javne uprave, uspostavu povoljne poduzetničke klime, rješavanje javnog i pomoć države u rješavanju privatnog duga.
Dodao je da će Vlada velik naglasak u mjesecima koji slijede pokušati dati na refinanciranje javnog duga, zbog prilika na tržištu kapitala koje nudi povoljne kamate.Najavljujući zajednički angažman Hrvatske narodne banke, Ministarstva financija i Instituta za javne financije u tom poslu spomenuo je da samo smanjenje kamate za jedan postotni bod proračunu donosi godišnju korist od tri milijarde kuna.
Nijedna druga reforma ne može donijeti toliku uštedu i toliki novac kao kvalitetno restrukturiranje javnog duga, ističe Grčić, uz napomenu da je to moguće samo za dio duga.
Upitan je li EK pritiskao u pogledu uvođenja poreza na nekretnine, rekao je da Hrvatska u ovom trenutku za to nije spremna, ponajprije zbog stanja u zemljišnim knjigama. »Trebamo vrijeme i tehničke pripreme za taj projekt«, istaknuo je.
Što se tiče parafiskalnih nameta, izvijestio je da je povjerenstvo za njihovo smanjenje neformalno uspostavljeno i da se planira njihovo smanjenje ove godine za 280 milijuna kuna.
Kod penalizacije prijevremenog umirovljenja, Grčić kaže da je to jedino područje u Nacionalnom programu reformi u kojem nema potpune usklađenosti s EK-om.U ovom trenutku nema prostora za daljnju penalizaciju, zaključio je Grčić.
