Grčić: Novac sveučilišta neće u proračun; Linić: Odustalo se zbog galame

Rebalans je zatvoren bez toga, ali naći ćemo načina da sveučilišta na drugi način potaknemo da vlastite prihode koriste za investiciie i znanstvene projekte, pojasnio je Branko Grčić. Prethodno je Rektorski zbog oštro kritizirao namjere ministra financija Slavka Linića

ZAGREB Plan Ministarstva financija da u Državnu riznicu uključi i sveučilišta i sve njihove vlastite prihode, koje primjerice dobivaju od školarina neće se realizirati. Potvrdio nam je to potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić, koji koordinira izradu rebalansa proračuna i kazao da je rebalans proračuna zatvoren i bez toga jer prikazivanje rashoda i prihoda sveučilišta ionako ne bi utjecalo na konačni deficit.

Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da se 1,6 milijardi kuna samostalnih prihoda hrvatskih sveučilišta u ovom trenutku neće prebaciti u državnu riznicu i to zbog, kako je rekao, »galame« koju oko tog pitanja stvaraju sveučilišta, ali i poručio da će se to zbog zahtjeva državne revizije »prije ili poslije morati učiniti«.Ministar Linić tako je danas ispred Banskih dvora, odgovarajući na novinarska pitanja, povukao svoju raniju najavu zbog koje je jučer održana i izvanredna sjednica Rektorskoga zbora. Novinari su ga pitali hoće li tih 1,6 milijardi kuna ući u državni proračun, a Linić odgovara: »Ne, neće ući jer je se odustalo od toga s obzirom na galamu koju stvara sveučilište«. Takvo ponašanje Linić smatra »jako neodgovornim« ističući da sveučilišta imaju autonomiju, no, naglašava, kada je u pitanju financiranje, dužni su se ponašati kao svaki korisnik državnog proračuna.»Neka pročitaju revizijske nalaze, jer revizija inzistira da se svi vlastiti prihodi moraju provesti kroz proračun, tako da nadležni ministar može kontrolirati način trošenja«, poručuje ministar financija.Upozorava pritom da se iz provedenih revizija svakog sveučilišta, veleučilišta i fakulteta, vidi da »revizija daje negativne ocjene jer se razbacuju novci u plaće, nekontrolirane troškove, dnevnice, a ne ono za što su ta sredstva dužni koristiti«.»Evidentno je da mnogi ne poznaju hrvatske propise, a kad je to akademska zajednica, onda je to jako loše«, smatra Linić. Ponavlja da je riječ o 1,6 milijardi kuna koje su se prošle godine nezakonito, nenamjenski trošile za visoke materijalne rashode, a mogle su se koristiti za druge potrebe u obrazovanju.»Ovogodišnji prihodi će se sada itekako ozbiljno kontrolirati kako se troše. Prije ili poslije to će se morati učiniti jer je to zahtjev državne revizije. To bi trebalo biti riješeno zakonom o izvršenju državnog proračuna i nema nikakve veze s autonomijom sveučilišta«, zaključio je. (Hina)

– Ta priča je završena. U ovom rebalansu nije u planu uključivanje vlastitih prihoda sveučilišta u rebalans. Zatvorili smo ga i bez toga, ali naći ćemo načina da sveučilišta na drugi način potaknemo da vlastite prihode koriste za investiciie i znanstvene projekte, pojasnio je Grčić.

Dodao je i to da će se kontrolirati isplata plaća na sveučilištima kako bi se spriječila megalomanija i da »čiste« plaće koje se isplaćuju iz sredstva resornog ministarstva i iz vlastitih prihoda neće moći biti veće od najvećih dužnosničkih plaća, ali da to naravno ne uključuje honorare koje djelatnici sveučilišta zarade. Ipak, dio sredstva što ih za projkete sveučilišta dobivaju iz proračuna najvjerojatnije će biti smanjen, a oni će za to morati više koristiti svoje sredstva.

Da namjera ministra financija da uključi sveučilišta u riznicu, kako bi na projekte koristili vlastita sredstva što ih su ih oročili u bankama umjesto da traže novac iz proračuna neće proći sugerirala je i izjava koju nam je po tom pitanju dala prva potpredsjednica Vlade i predsjednica koalicijskog HNS-a Vesna Pusić.

– HNS neće dopustiti i protivi se tome da se sveučilištima uzimaju sredstva, poručila je potpredsjednica Pusić preko glasnogovornice svoje stranke. U HNS-u nismo uspjeli doznati protivi li se ta stranka i njezina predsjednica tome da se svi prihodi i rashodi sveučilišta provedu kroz Državnu riznicu bez smanjenja iznosa ili samo mogućnosti da visoka znanost dobije manje novca. HNS-ovci s kojima smo razgovarali tvrde da sam prijedlog nisu vidjeli, a sada je jasno da takvog prijedloga za ovogodišnji proračun neće ni biti.

Što o toj promjeni misli ministar financija jučer nismo uspjeli doznati, a dan ranije on je u svojoj izjavi u Saboru kazao da je dovoljno pogledati nalaz Državne revizije koji korisnicima proračuna, a to su hrvatska sveučilišta, zamjera da imaju vlastite prihode koji ne prolaze kroz proračun i prema tome se ne vidi koji se rashodi pokrivaju iz tih prihoda.

– Mi smatramo da bi se ti prihodi trebali uključiti u Riznicu i tada sveučilišta neće vlastite prihode trošiti na viske plaće, nego na namjenske projekte, a to je ono što mora kontrolirati nadležno ministarstvo, pojasnio je Linić.

Dio naših sugovornika iz Ministarstva financija pojašnjava da im nikada nije ni bio cilj uzeti sredstva Sveučilišta i potrošiti ih na druge namjene, nego upravo suprotno »natjerati« sveučilišta da sredstva oročena u bankama potroše na projekte, umjesto da za njih novca traže iz proračuna u kojem se mora snižavati deficit.

– Oni imaju depozite po bankama, nas je na to upozorila Revizija, i na taj novac ubiru kamatu od, recimo, dva posto, a od države traže novac za svoje projekte, što znači da traže novac od proračuna koji se kod istih tih banaka zadužuje uz kamatu od pet ili šest posto. Pa, i drugi korisnici proračuna koji imaju autonomnost i samostalnost su uvedeni u Riznici, nitko im ne uzima prihode, ali dok imaju depozite neće tražiti novac iz proračuna, kaže naš sugovornik.

Grčić: Novac sveučilišta neće u proračun; Linić: Odustalo se zbog galame

Lidlova super ponuda