ZAGREB – Potpredsjednik Vlade Branko Grčić izjavio je u utorak da najnovije procjene pokazuju da i Europska komisija vjeruje da Hrvatska izlazi iz recesije te da su stvoreni uvjeti za stabilan i održiv gospodarski rast u idućim godinama.

»Blago povećanje procjene stope rasta na 0,3 posto pokazuje da i Europska komisija vjeruje da Hrvatska izlazi iz recesije u ovoj godini. Dobro je što je i prognoza rasta za 2016. godinu povećana na 1,2 posto ,jer to znači da smo stvorili uvjete za stabilan i održiv gospodarski rast u idućim godinama«, stoji u izjavi potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića dane povodom najnovijih ekonomskih procjena Europske komisije.

Kako dodaje, pozitivni ekonomski pokazatelji s početka 2015. godine to samo potvrđuju. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku tako pokazuju da je u prvom tromjesečju industrijska proizvodnja porasla za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je promet u trgovini na malo uvećan za 1,7 posto.

»Rastu industrijska proizvodnja i izvoz kao nastavak pozitivnih trendova iz prošle godine. Raste i osobna potrošnja potaknuta, između ostaloga, poreznim rasterećenjem plaća. Stabilizira se i građevinski sektor, što upućuje na oživljavanje investicijskih aktivnosti. Sve to dovelo je do smanjenja nezaposlenosti, odnosno blagog povećanja zaposlenosti«, navodi Grčić.

Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto. Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje, navela je Komisija.

Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto, procjenjuje EK.

Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujući boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim članicama EU-a. Zbog slabe domaće potražnje očekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, što povećava hrvatski višak na tekućem računu.

»Što se tiče fiskalnih projekcija, Europska komisija je prepoznala naše napore na fiskalnoj konsolidaciji. Međutim, jasno je da daljnje smanjenje deficita i zaustavljanje rasta javnog duga moraju biti i ostaju u fokusu Vlade za naredno razdoblje. Pretpostavka za to je provedba Nacionalnog programa reformi koji je Vlada već prihvatila i počela provoditi«, zaključio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Majetić: Procjena rasta pozitivna vijest, ali 0,3 posto je malo

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić ocijenio je u utorak prognozu Europske komisije (EK) o hrvatskom gospodarskom rastu pozitivnom i dobrom vijesti, no napomenuo i da je procjena o 0,3 posto rasta malo manje dobra vijest, jer je to malo i nije rezultat promjena koje provodi Hrvatska.

»Rast je pozitivna i dobra vijest. Ali 0,3 posto rasta je malo manje dobra vijest, naročito što zasluge i za taj mali rast EK ne vidi u našim aktivnostima i promjenama koje provodimo, nego u aktivnostima zemalja okruženja, s kojima Hrvatska surađuje i koje rastu brže od Hrvatske«, kazao je Majetić.

Šuker rezerviran – rast zbog vanjskih čimbenika

Bivši HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker u utorak je najnovije procjene Europske komisije (EK) o hrvatskom gospodarskom rastu dočekao vrlo rezervirano.

»Ocjenu Komisije možemo sažeti – zašto bi se, možda, mogao dogoditi gospodarski rast koji je u granicama statističke pogreške«, izjavio je Šuker novinarima u središnjici HDZ-a.

»Oni predviđaju da će u 2015. biti 5,6 posto, što je nešto manje od 19 milijardi kuna, a u 2016. ta je prognoza još crnja – deficit od 5,7 posto«, navodi Šuker i upozorava da je, uz tako visoki deficit, »slijedeći makroekonomski pokazatelj koji državu gura u zonu skupog kapitala« rast javnog duga.

»Rast javnog duga je posljedica iskučivo visokog deficita«, naglašava Šuker i skreće pozornost na procjenu da se ni u 2015., niti u 2016. neće dogoditi rast zaposlenosti.

HGK: Hrvatska među EU članicama s najmanjim rastom

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) ocjenjuju da najnovija procjena Europske komisije (EK) o hrvatskom gospodarskom rastu ostaje niskom te ističu da je Hrvatska ostala među članicama s najmanjim rastom u ovoj godini.

»Procjena za Hrvatsku neznatno je povećana, s 0,2 posto na 0,3 posto, pa je Hrvatska ostala među članicama s najmanjim rastom u ovoj godini, odnosno, uz spomenuti pad na Cipru, još se samo u Finskoj predviđa tako nizak rast«, navodi se u komentaru HGK objavljenom u utorak.

Slabo korištenje EU fondova, razduživanje na svim razinama i niska osobna potrošnja navede se kao glavni razlozi izostanka rasta investicija u ovoj godini. U idućoj godini EK za Hrvatsku predviđa rast od 1,2 posto uslijed oporavka domaće potražnje. Pri tome se predviđa da bi i investicije trebale biti faktor takvog rasta djelomično potaknute većim korištenjem EU fondova, navode iz HGK.

Ističu i kako su proljetne prognoze EK potvrdile i težinu situacije u hrvatskim javnim financijama, ukazujući da glavnina rizika koji mogu ugroziti ostvarenje planiranih makroekonomskih proporcija proizlazi iz provedbe neophodnih mjera fiskalne konsolidacije koje će ograničavati mogućnost gospodarskog oporavka.

Navode i kako bi se, prema projekcijama EK, Hrvatska prema visini proračunskog manjka i u 2015. i u 2016., nalazila na čelnom mjestu među zemljama EU, bilježeći najveći deficit, ispred Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske u 2015., odnosno ispred Španjolske, Francuske i Rumunjske u 2016.

EK predviđa i nastavak nepovoljne situacije s kretanjem duga opće države u Hrvatskoj. Tako bi krajem ove godine razina javnog duga u Hrvatskoj dosegla 90,5 posto BDP-a te prvi put premašila prosjek EU za koji se predviđa da će iznositi 88,0 posto. Pritom bi devet zemalja imalo višu razinu javnog duga od Hrvatske. Za 2016. EK predviđa porast udjela javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj na 93,9 posto, dok bi istodobno na razini prosjeka EU došlo do smanjenja udjela na 86,9 posto BDP-a.

Njavro: Vijest o izlasku iz recesije dobra, ali…

Član gospodarskog tima i jedan od ekonomskih stratega HDZ-a Đuro Njavro rekao je u utorak da je vijest o izlasku Hrvatske iz recesije dobra, ali da se ne treba zavaravati, jer je to samo dio europskih gospodarskim trendova.

»Obavijest da smo izišli iz recesije je nešto dobro i to pozdravljamo, ali ne trebamo se zavaravati – to je samo dio opće europske plime koja je podigla i našu lađu. Puno toga što treba napraviti ostaje i dalje pred hrvatskom Vladom, bez obzira koja bila«, rekao je Njavro u izjavi za novinare nakon poslovnog ručka u organizaciji Američke gospodarske komore, komentirajući najnoviju prognozu Europske komisije.

Njavro upozorava da se najnovija ekspanzivna politike Europske središnje banke i mogućnost zamjene starijih, nepovoljnijih kredita novima, odražava i na hrvatsko gospodarstvo. Ponavlja da je najava izlaska iz recesije, doduše s niskim stopama rasta, za Hrvatsku dobra vijest, ali za sada na temelju psihologije, te da će donijeti tračak optimizma u naš ekonomski prostor.