Razloge napuštanja skupa objasnili su u zajedničkom priopćenju u kojem su naveli da je Forlani svoj govor neprimjereno iskoristio za povijesni revizionizam.

“Takvi su govori nažalost sve češći u Hrvatskoj, i mi, kao Grad, ne možemo prihvatiti da se obilježavanje ove strašne tragedije te stradanja naših sugrađana i sugrađanki, koristi u cilju lažnog prozivanja za genocid”, naveli su Grbin i Boljunčić.

Pula i Istra, dodali su, oduvijek su sredine koje su prema svima pokazivale veliku tolerantnost, otvorenost i podršku suživota te je neprihvatljivo da se ova tužna obljetnica ili bilo koja druga prigoda koristi za politizaciju i širenje netolerancije.

Tragedija na Vergaroli, smatraju oni, trajna je rana u povijesti grada Pule te podsjetnik na važnost očuvanja mira, sigurnosti i zajedništva i “Grad Pula ovim putem jasno poručuje kako ne podržava i neće podržavati pokušaje politizacije te tragedije”.

“Naša je zajednička obveza da Vergarolu pamtimo s dostojanstvom i s poštovanjem, odajući počast izgubljenim životima. Grad  će nastaviti podržavati komemoracije i inicijative koje njeguju kulturu sjećanja, mira i međusobnog uvažavanja, a svako politiziranje ili pokušaj podjela u tom kontekstu smatramo neprihvatljivima, kao i širenje netolerancije te teorija koje se pokušavaju prikazati kao činjenice”, poručili su Grbin i Boljunčić.

Obraćajući se na samoj komemoraciji, Grbin je ustvrdio kako je ovaj događaj od prije 79 godina ostavio duboke ožiljke u Puli te dodao kako nažalost, svakodnevno svjedočimo prizorima nasilja i nehumanosti na televiziji, mobitelima, računalima, situacijama koje je teško i zamisliti, a kamoli prihvatiti, da ih čovjek može nanijeti drugom čovjeku.

“Na svima nama je da prenosimo priču o Vergaroli, stavljajući je u povijesni kontekst vremena, ali tumačeći je na suvremen način, prožetu jasnom i neizbježnom porukom mira, koji danas nipošto nije nešto što se podrazumijeva, u vremenima obilježenima trajnim i prijetećim ratnim sukobima”, poručio je pak zamjenik pulskog gradonačelnika Vito Paoletić.

Predsjednik županijskog vijeća talijanske nacionalne manjine Enio Forlani rekao je da je Vergarola bila “dio preciznog plana etničkog čišćenja i genocida započetog s fojbama”.

U eksploziji na Vergaroli, 18. kolovoza 1946. godine, u vodama prepune plaže eksplodiralo je 28 ogromnih podvodnih mina koje su sadržavale 9 tona eksploziva, što je uzrokovalo pogibiju 116 i ranjavanje 216 ljudi.

Većina žrtava bili su kupači koji su gledali godišnje veslačko natjecanje “Coppa Scarioni”. Mine odložene na kupalištu je tijekom Drugog svjetskog rata u vodama oko Pule postavila talijanska ratna mornarica, da bi ih nakon rata uklonila britanska mornarica. Uzrok nesreće i moguća odgovorna osoba do danas nije identificirana, makar su britanske vojne vlasti odmah nakon eksplozije provele istragu.

U povodu obilježavanja 79. obljetnice eksplozije na Vergaroli, danas je u pulskoj Katedrali održana Sveta misa nakon koje su položeni vijenci u Parku žrtava Vergarole.