Mađarske vlasti u ponoć i 45 minuta su, zbog izbjegličkog vala, zatvorile granicu s Hrvatskom, no kako će se točno provoditi novi režim ulaska u susjednu zemlju moći će se doznati danas na terenu.

Navodno bi u funkciji trebalo ostati sedam graničnih prijelaza, a formirat će se dvije tranzitne zone u kojima bi izbjeglice mogle podnijeti zahtjev za azil u Mađarskoj. Budući da je za vrlo malo izbjeglica krajnji cilj Mađarska, velika ih većina želi u Njemačku, to praktično znači da im je ta zemlja zatvorila vrata za prolazak. Stoga hrvatske vlasti od danas izbjeglice više neće voziti prema Mađarskoj nego će ih, u dogovoru sa službenom Ljubljanom, transferirati u Sloveniju, odakle će oni nastavljati put za Austriju i Njemačku, koje još nisu promijenile politiku prema izbjeglicama.

– Predsjednik Vlade Zoran Milanović u stalnom je kontaktu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom. Nakon razgovora u Bruxellesu, premijeri Milanović i Cerar i jučer su više puta  telefonski razgovarali o aktualnoj situaciji s izbjeglicama, priopćila je Vlada u poslijepodnevnim satima, nakon odluke mađarskog Vijeća za nacionalnu sigurnost. Detalje dogovora sa Slovencima na policijsko operativnoj razini novinarima je nešto kasnije u Tovarniku priopćio ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.

– Plan C je hrvatski, ali dok god Njemačka i Austrija primaju migrante, Slovenci će poštovati prijem ljudi koji bi bili zatečeni u Hrvatskoj i koji idu prema Schengenu, rekao je Ostojić. Izbjeglice će se iz Slavonije, njih po 1.800, vlakom prevoziti u Čakovec, a zatim će ih se autobusima po 300 transportirati do cestovnih graničnih prijelaza Macelj i Mursko Središće te 1.200 do željezničkog prijelaza Mursko Središće. Te su rute odabrane da bi izbjeglice najkraćim putem prolazile Slovenijom do Austrije. Ostojić je otkrio da ih se neće niti pokušavati prebacivati na mađarsku granicu zato što bi to bilo »neozbiljno i igranje sa sudbinom tih ljudi«.

– Htjeli smo s Mađarskom dogovoriti da izbjeglice izravno vlakom iz Hrvatske provozimo do granice s Austrijom, što bi jamčilo da nitko od njih neće ostati u Mađarskoj, što niti dosad nije bio slučaj, ali Mađari nisu prihvatili naš prijedlog, izjavio je hrvatski ministar unutarnjih poslova.

Razgovori u tijeku

Naravno, aranžman sa Slovenijom može funkcionirati samo uz uvjet da Austrija i Njemačka granice drže otvorenima. Što će se dogoditi ako te dvije države spuste  rampu za izbjeglice?

– Tada ćemo poduzeti mjere kako bi zaštitila svoje granice i sigurnost. Uvijek ima načina da se zaštiti granica. To nije sporno. Međutim, to će značiti i da nema jedinstvenoga rješenja koje je najavljeno, a ono podrazumijeva da se izbjeglički val zaustavi na grčko-turskoj granici, kazao je Ostojić. Do jučer u 18 sati u Hrvatsku je ušlo 186 tisuća izbjeglica.

Pola sata prije Ostojića, slovenskoj su se javnosti obratili ministri vanjskih i unutarnjih poslova, Karl Erjavec i Vesna Györkös Žnidar. Negirali su da postoji plan C, jer tako ga u Sloveniji niti ne nazivaju, ali su, bez iznošenja pojedinosti, potvrdili da dogovaraju s Hrvatskom model transfera izbjeglica.

– U tijeku su dogovori na koje će granične točke Hrvatska usmjeravati izbjeglice, rekla je ministrica unutarnjih poslova. Erjavec je, pak, izvijestio da mu je austrijski kolega Sebastian Kurz potvrdio da ta država ne namjerava uvoditi nikakve mjere sve dok Njemačka ne promijeni politiku u odnosu na izbjeglice, a »trenutačno nema informacija niti indicija da će do toga doći«. Stoga doista nisu jasni motivi mađarskog premijera Viktora Orbana. Međutim, činjenica je da su ovog tjedna, u kojem se zbio i novi zaplet oko Zsolta Hernadija,  hrvatsko-mađarski odnosi gotovo dodirnuli dno.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nalazi se u Kini, a Hini je iz njezinog Ureda rečeno da se ona zalaže za »potpunu kontrolu zelene granice te ulazak migranata preko službenih graničnih prijelaza«.

Uvjeti dogovoreni

Inače, jučer je u Zagrebu bio češki ministar vanjskih poslova Lubomir Zaoralek, koji je izjavio da Češka ne šalje vojsku na mađarsko-hrvatsku granicu, nego da će 21 njihov vojnik pomagati u osiguranju i pružanju pomoći uslijed izbjegličke krize.

– Tome odgovara i njihova oprema. Prema posljednjim informacijama koje imam, taj mali kontingent udaljen je 60 kilometara od granice, kazao je Zaoralek nakon sastanka s ministricom Vesnom Pusić. Na pitanje hoće li češki vojnici, ako to Mađarska bude smatrala potrebnim, sudjelovati u osiguranju i nadzoru granice s Hrvatskom, češki ministar je ustvrdio da je sudjelovao u razgovorima češkog premijera Bohuslava Sobotke s mađarskim kolegom Viktorom Orbanom gdje su točno dogovoreni uvjeti korištenja češke pomoći Mađarskoj. »Ne vjerujem da bi se ti uvjeti trebali mijenjati«, kazao je, ali nije detaljizirao kakvi su to uvjeti. Na pitanje podržava li odluku Mađarske o zatvaranju granica, Zauralek nije dao konkretan odgovor.

Ustvrdio je tek da »Mađarska pokušava na sve načine riješiti situaciju u kojoj se nalazi«, kao i da vjeruje da je zajednički put iz krize to da se članice EU-a ravnaju u skladu s europskim pravilima. Zaoralek je upitao i što se misli pod izrazom zatvaranje granice.

»Nerado bih se vratio na granice koje smo imali u prošlosti zato što vjerujem da bi to imalo loše posljedice na naš život danas jer ne smijemo zaboraviti da je Republika Češka zemlja koja od živi od izvoza i trgovine…«, kazao je, među ostalim, češki ministar.

Frontex spreman

Europska agencija zadužena za vanjske granice EU-a, Frontex, spremna je pomoći Hrvatskoj slanjem graničnih službenika i opreme za nadzor granice. Potvrdili su nam to iz Frontexa, istaknuvši da su, nakon što je izbjeglički val prije mjesec dana skrenuo prema Hrvatskoj, već bili ponudili operativnu potporu. Takvu pomoć, međutim, Hrvatska dosad nije trebala.

Frontex je nedavno zatražio od zemalja članica da stave na raspolaganje 775 stručnjaka, među kojima i graničare, koji bi pomogli u upravljanju vanjskim granicama EU-a. Stotinjak tih službenika trebalo bi biti raspoređeno na kopnene vanjske granice Unije. Na naše pitanje hoće li Frontex slati svoje ljude i na granicu Hrvatske i Srbije ili Hrvatske i Mađarske, iz Frontexa poručuju da su spremni »hrvatskoj graničnoj policiji osigurati dodatne granične službenike i tehničku opremu za nadzor granice kad god bude zatraženo«.  

U Europskoj komisiji potvrdili su jučer poslijepodne da znaju za odluku Mađarske. No, napomenuli su da Mađarska nije dužna izvijestiti Komisiju o svojim planovima budući da je riječ o vanjskoj granici. Podsjetimo, ako članice žele uvesti nadzor nad granicom koja je unutar schengenskog prostora, o tome su dužne izvijestiti Komisiju. Zemlje članice odgovorne su za upravljanje svojim dijelom vanjske granice i za sredstva koja pritom izaberu, kažu u Komisiji.

Ipak, podsjetili su da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u govoru o stanju Unije iskazao svoj politički stav kad su u pitanju zidovi među zemljama članicama EU-a, poručivši da u EU članicama nema mjesta za zidove i ograde.