U Zlataru su kasnile plaće, a u Zadru su tražili zajam kako bi uredno izvršavali obveze plaćanja glavnice za municipalne obveznice. Sve jedinice lokalne samouprave imaju problema s izvršavanjem obveza
Prihodi od poreza na dohodak hrvatskih gradova, općina i županija gotovo za 10 posto su manji u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu. Predsjednik udruge gradova, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, kaže da je riječ o podatku za prvih deset mjeseci prošle godine, a da će za svih 12 mjeseci biti još puno gori.
– Do kraja prošle godine prihodi po toj osnovi bit će 1,2 milijarda kuna manji u odnosu na 2009. godinu. Kada se tome doda da gospodarska kriza ne jenjava, da se povećava broj nezaposlenih i onih koji rade, a ne primaju plaću, da su smanjeni prihodi od prodaje zemljišta i komunalnog doprinosa, nismo daleko od istine ako konstatiramo da je u Hrvatskoj lokalna samouprava na koljenima, postavio je nimalo optimističnu dijagnozu Obersnel.
Posljedice osjećaju građani
Nekoliko gradova postalo je sinonim predbankrotnog stanja, prije svega riječ je o Zlataru u kojemu su kasnile plaće, a Obersnel upozorava da su sve jedinice lokalne samouprave u financijski teškom stanju i da imaju problema s izvršavanjem obveza. Valja podsjetiti da su u Zadru morali tražiti zajam kako bi uredno izvršavali obveze plaćanja glavnice za izdane municipalne obveznice kojima se gradio sportski centar Višnjik. I u Rijeci se bazenski kompleks gradio izdanjem municipalnih obveznica, ali Obersnel tvrdi da unatoč svim problemima grad uredno izvršava kreditne obveze.
– Naglasio bih da problem nije od jučer i da se lokalna samouprava financijski zanemaruje zadnjih šest-sedam godina. Umjesto da dođemo na europsku razinu kada je riječ o financijskoj decentralizaciji, nama se neprestano daju nove obveze, a u isto vrijeme se smanjuju prihodi. Na taj način se lokalna samouprava dovodi u nemogući situaciju, a sve kako bi središnja država mogla komotno trošiti proračunski novac i zaduživati se. Posljedice će osjetiti građani jer ne postoji lokalna samouprava samo radi sebe, tvrdi Obersnel. Kao primjer navodi prihode od komunalne naknade i komunalnog doprinosa.
– Zakon nas obvezuje da se iz sredstava komunalnog doprinosa investitorima izgradi pristupna cesta i omogući priključak na komunalnu infrastrukturu. No, dovoljno novca za izvršavanje obveza nema. Isto tako, lokalna samouprava nadležna je za održavanje nerazvrstanih cesta, a prihodi od komunalne naknade više nisu dostatni za normalno održavanje. U vremenu koje je pred nama morat će se napraviti ozbiljna analiza i krenuti u reformu jer su proračuni sve manji, a lokalna samouprava sve siromašnija, upozorava Obersnel.
Dugovi prioritet
Što se tiče situacije u proračunu Grada Rijeke koji je iz godine u godinu sve manji i s nostalgijom se građani mogu sjećati da je prije nekoliko godina budžet probio milijardu kuna, stanje nije lako, ali nije ni dramatično. Barem tako tvrdi riječki gradonačelnik.
– U Rijeci nikada nije došlo u pitanje ispunjenje svih obveza zacrtanih proračunom, a pogotovo obveza prema investitorima, individualnim i institucionalnim, po pitanju isplata temeljem izdanja municipalnih obveznica. Mi smo definirali da otplata dugova – kredita i obveznica – ima prioritet u isplati u izvršenju proračuna. Od siječnja 2007. godine uredno isplaćujemo kamatu dva puta godišnje i do sada je već isplaćeno devet rata ili ukupno 26,5 milijuna kuna kamate po izdanim obveznicama. Od siječnja 2010. godine počeli smo otplatu glavnice po obveznicama i do sada su isplaćene tri rate, odnosno ukupno 26,9 milijuna kuna glavnice obveznica. Zadnja do sada izvršena isplata kamate i glavnice po obveznicama bila je u siječnju ove godine, a sljedeća nas očekuje u srpnju u iznosu od oko 12 milijuna kuna, izjavio je Obersnel.
