Sprečavanje devastacije prostora i suzbijanje nezakonite gradnje, koja će se znatno strože kontrolirati i još strože sankcionirati, osnovni su ciljevi paketa tri zakona iz resora graditeljstva koje je Vlada nedavno uputila u saborsku proceduru.

Riječ je o zakonima o prostornom uređenju, o gradnji te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.

Podsjetimo da je dio Zakona o prostornom uređenju koji se odnosi na kampove podigao buru u javnosti jer će vlasnici kampova i investitori u nove kampove morati znatnije poštovati obalni pojas i graditi mobilne kućice na tek sto metara od mora te je zbog tog nazvan rigoroznim. No on i liberalizira gradnju jer znatno pojednostavljuje procedure i smanjuje papirologiju.

Uvid u intervencije

Ministar graditeljstva Branko Bačić ističe kako je plan uspostaviti moderan, potpuno digitaliziran i održiv sustav upravljanja prostornim uređenjem i gradnjom.

– Uvodimo potpuno digitalno i pojednostavljeno upravljanje postupcima, od samog projektiranja do uporabne dozvole, najavio je ministar.

Kroz sustav e-Dozvola projektanti će moći samostalno, elektroničkim putem, ishoditi sve potrebne uvjete priključenja, i temeljem toga ishoditi građevinsku dozvolu. Građevinske dozvole bit će digitalizirane pa će to ubrzati postupke. Olakšavaju se procedure i propisuju posebne odredbe za izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za višestambene zgrade, kao i za manje složene zgrade bruto površine do 400, odnosno 600 četvornih metara – obiteljske kuće i poljoprivredne zgrade. Za manje složene zgrade investitor više neće trebati uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priložiti glavni projekt, već samo idejni, a glavni će biti dužan priložiti prije početka gradnje. Predlaže se i izrada izvedbenog projekta za sve građevine, osim za manje složene zgrade.

Građevinska dozvola prestat će važiti tek ako investitor ne pristupi građenju u roku od šest godina, umjesto dosadašnje tri, od dana pravomoćnosti dozvole, a ako ju je izdalo Ministarstvo, tada vrijedi osam godina.

– Jačamo kontrolu zakonitosti i smanjenja nezakonite gradnje kroz nove mehanizme nadzora – e-Prostorna inspekcija, gdje trajno putem satelita opažamo sve moguće promjene u gradnji, a to praćenje će komunalnim redarima i komunalnim inspektorima omogućiti da bez prijave i odlaska na teren sami utvrde provodi li se bespravna gradnja, izjavio je ministar.

Ubuduće se i svaki plan biti javno dostupan, dakle svatko će imati uvid u intervencije u prostor. Vraća se strateška komponentna prostornih planova na državnoj i županijskoj razini kako bi se usmjerio razvoj, umjesto širenja bez ikakve mjere.

»Iskaz interesa«

Kad je riječ o urbanističkim planovima i investicijama, tu su ulagači u velikom plusu u praktičnom smislu jer više neće imati potrebu čekanja novih detaljnih urbanističkih planova, a to su lokalni planovi koji propisuju detaljne uvjete građenja na nekom manjem području – oni su na neki način glavna novost jer se uvodi institut »iskaza interesa za gradnju«.

Radi se o tome da će investitor iskazati takav interes, a ako grad ili općina u roku od dvije godine ne donese propisani detaljni plan ili ne opreme zemljište infrastrukturom, investitor sam može izgraditi pristupnu cestu ili bilo koju drugu infrastrukturu ili prateći objekt u skladu s višim planom koji mora biti validan.

Dozvole će izdavati Ministarstvo, dok će grad ili općina i dalje rješavati imovinsko-pravne odnose. Svi troškovi koje investitor uloži u izgradnju infrastrukture odbili bi se od komunalnog doprinosa, a moguće i od komunalne naknade koju kasnije plaćaju vlasnici nekretnina.

Gradovi i općine i dalje mogu sami odlučivati o svim investicijama na svom terenu, imat će instrument da spriječe određenu investiciju ako se ne slažu s njom, ali morat će biti brzi i u roku od dvije godine rješavati takve situacije.

Dakle ostavljene su dovoljne ograde u korist lokalne zajednice i države nasuprot investitorima, ali također se i onima čija ulaganja nisu sporna na nekom području dopušta da u gradnju krenu i temeljem »iskaza interesa«. Tako će investitori moći krenuti u gradnju, a ako lokalna vlast nije na vrijeme reagirala – njihov problem.

No upravo zato se i preporučuje osnivanje zavoda za prostorno uređenje koji će stići reagirati na ove situacije. Grad Rijeka je primjerice nedavno donio odluku o osnivanju takvog zavoda.

Gradovi i općine neće smjeti širiti građevne zone ako postojeće nisu opremljene cestama i infrastrukturom.

Komasacijom se okrupnjavaju čestice zemljišta, a temeljem pojma »državnog interesa« će se omogućiti i izvlaštenje privatnih parcela.

T