Halo, inspektore

Građani prijete da će ambalažu istovariti ispred Fonda: “Platite nam naknadu!”

Tonka Pavić

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Iako plaćaju povratnu naknadu, građani ambalažu već mjesecima ne mogu vratiti



Već mjesecima potrošači diljem Hrvatske suočavaju se s istim problemom – iako pri kupnji uredno plaćaju povratnu naknadu za ambalažu, pri pokušaju njezinog vraćanja u trgovine često nailaze na zatvorena vrata ili opravdanja kako trenutačno nije moguće preuzimanje.


Potrošači najavljuju drastične mjere ako se situacija uskoro ne riješi. Na problem je prva upozorila potrošačka platforma Halo, inspektore na svojoj Facebook stranici putem koje su pozvali potrošače da i dalje nastave prijavljivati tko, gdje i zašto ne preuzima ambalažu kako bi sve informacije mogli proslijediti Fondu za zaštitu okoliša i Državnom inspektoratu.


Radikalne metode


Iako je od njihove prve objave prošlo nekoliko mjeseci, sustav povrata ambalaže, tvrde, i dalje ne funkcionira u cijelosti.




– Na prijedlog potrošača na platformi Halo, inspektore poslat ćemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zahtjev potrošača: ako se do kraja mjeseca, posebice na području Primorja i Dalmacije te zagrebačkog prstena, ne stabilizira tržište otkupa ambalaže, sve ono što potrošači ne budu mogli predati u trgovačkim lancima, u prvom tjednu kolovoza iskrcat će ispred Fonda te izravno od njih tražiti povrat plaćene naknade.


Ako im se novac ne vrati, ambalaža će ostati tamo na skrbi Fonda, rekao je za naš list Josip Kelemen, glasnogovornik platforme Halo, inspektore, odajući kako su potrošači očito primorani pribjeći radikalnijim metodama kako bi se izborili za svoje zakonom zajamčeno pravo.


– U konačnici problem zbrinjavanja i otkupa ambalaže nije, niti treba biti problem potrošača, kojima je uredno naplaćena naknada za jednokratnu ambalažu, ističe Kelemen.



Problemi s otkupom ambalaže u ovakvom opsegu dosad nisu zabilježeni, pa se s pravom postavlja pitanje – gdje je zapelo? Odgovor je stigao iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji otkriva da krivnja nije na trgovcima, već na reciklažnim centrima.


– Zbog nekoliko požara koji su posljednjih godina izbili u pogonima za obradu i oporabu otpada, uvedene su strože sigurnosne mjere kako bi se unaprijedila zaštita od požara u takvim objektima, poručuju iz Fonda, gdje nismo uspjeli dobiti jednoznačan odgovor kada će problem biti riješen.


– S obzirom na to da su sada odredbe zbog sigurnosnih razloga nešto strože od ranije propisanih, tvrtka koja je obavljala poslove sakupljanja i obrade trenutno ih još uvijek implementira u svoje poslovanje te su u završnoj fazi dobivanja nove dozvole za gospodarenje otpadom, odgovaraju iz Fonda.


Nadalje, navode kako su angažirali drugu tvrtku s kojom imaju ugovor za obradu i sakupljanje staklene ambalaže koja je u sustavu povratne naknade te da su u svakodnevnom kontaktu s ugovornim obrađivačima, kao i s ugovornim sakupljačima staklene otpadne ambalaže.


– Ističemo kako se inače u ljetnim mjesecima količina ambalaže vraćene u trgovine dodatno povećava zbog velikog broja turista, no kontrolori Fonda su svakodnevno na terenu te kad dođe do određenih poteškoća u otkupu promptno reagiraju kako bi se u što kraćem roku otklonile sve poteškoće, pojašnjavaju iz Fonda.


Problem riješen?


Problem turizma i ljetne sezone navode i iz platforme Halo, inspektore, navodeći kako turisti prije svoga odlaska vraćaju ambalažu te onda s punim pravom za nju očekuju povrat novca.


Udruga Ekologija grada upozorila je kako Hrvatska ni usred turističke sezone nema funkcionalne sustave za prikupljanje ključnih vrsta otpada – staklene ambalaže, elektroničkog otpada i plastično-metalne ambalaže.



– Trgovački lanci i dalje odbijaju preuzimati staklo, iako je riječ o materijalu koji se može reciklirati neograničeno. Umjesto u reciklaži, ono završava u kontejnerima za miješani otpad, na deponijima, pa čak i u prirodi, upozoravaju iz Udruge.


S druge strane, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odgovara – problem je riješen.


– Kada govorimo o prodajnim mjestima na kojima je postojao zastoj u prikupljanju staklene ambalaže, do kratkotrajnog zastoja došlo je zbog nešto duže prilagodbe jedne od tvrtki novim, postroženim protupožarnim propisima.


Prema informacijama s terena od Fondovih kontrolora koji kontinuirano nadziru sustav, trgovci koji su imali privremeni zastoj s otkupom sada redovno preuzimaju staklenu ambalažu, poručuju iz Ministarstva.


Inspekcija zaštite okoliša u 2025. godini postupala je po 34 predstavke vezane za neotkupljivanje ambalaže prodavatelja koji su u sustavu povratne naknade te je zbog nepreuzimanja otpadne povratne ambalaže izdano sedam prekršajnih naloga i podnesen jedan optužni prijedlog.


Tko će nadoknaditi gubitak?


Ima li osnove za kolektivne tužbe protiv trgovaca koji ne poštuju obvezu preuzimanja ambalaže, pitali smo Dragicu Bagarić, direktoricu Eko Ozre, organizacije koja posreduje između stranaka koje stavljaju ambalažu na tržište i onih koji je prikupljaju i recikliraju.



– Nisu trgovci krivi, Fond je taj kojemu mi plaćamo naknade, on je dužan osigurati sustav gospodarenja ambalažnim otpadom na način da ima ugovore sa sakupljačima, s oporabiteljima, s trgovcima i reciklažnim dvorištima, objašnjava Bagarić te navodi kako su s jedne strane zakinuti i proizvođači koji su platili naknadu za ambalažu, s druge strane trgovine jer im ne dolaze sakupljači ambalaže te ponajviše potrošači koji svoj povrat nisu ostvarili.


Na pitanje tko će i kako nadoknaditi dosadašnji gubitak potrošača, odgovor nismo dobili niti od Fonda niti od Ministarstva.


Samo privremeni i kratkotrajni prekidi


Na pitanje kako se nose sa zastojem, od trgovačkih lanaca odgovorio nam je samo Kaufland.


– Povratna ambalaža (kaucija) od pića preuzima se u svim našim poslovnicama. Staklena nepovratna ambalaža ne preuzima se u iznimnim situacijama kada ovlašteni sakupljač nije u mogućnosti pravovremeno izvršiti preuzimanje, što rezultira nedostatkom skladišnog prostora.


Riječ je o privremenim i kratkotrajnim prekidima. U tim slučajevima, kada ovlašteni sakupljač nije u mogućnosti preuzeti ambalažu, ponovni prihvat je omogućen čim ovlašteni sakupljač preuzme zaostalu ambalažu te se oslobodi skladišni prostor, odgovaraju iz Kauflanda.