U svom šestom izvješću o Hrvatskoj Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe (ECRI) primjećuje ohrabrujuće korake u građanskom obrazovanju, sprječavanju govora mržnje i uključivanju Roma, istovremeno pozivajući Vladu da poduzme snažnije mjere protiv govora mržnje, diskriminacije i rasnog profiliranja.

ECRI je jedinstveno tijelo Vijeća Europe za praćenje ljudskih prava sastavljeno od neovisnih stručnjaka, specijalizirano za pitanja vezana uz borbu protiv rasizma, diskriminacije na temelju rase, etničkog ili nacionalnog podrijetla, boje kože, državljanstva, vjere, jezika, seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije u Europi, a u djelokrugu rada mu je priprema izvješća i izdavanje preporuka državama članicama.

Građanski odgoj

Među pozitivnim dostignućima od prethodne evaluacije, ECRI pohvaljuje Hrvatsku zbog jačanja građanskog odgoja i obrazovanja kroz međupredmetne reforme, pri čemu su, primjerice, lokalni modeli poput izbornog programa u Rijeci dobili pozitivne povratne informacije od učenika i nastavnika.

– Napori za integraciju raseljenih osoba iz Ukrajine, uključujući ubrzan pristup jezičnim tečajevima i školovanju za djecu, pohvaljeni su kao dobra praksa. Politike uključivanja romskih zajednica također su napredovale. ECRI primjećuje povećanu podršku legalizaciji stanovanja, razvoju infrastrukture i proširenju pristupa društvenim centrima koji nude socijalne usluge. Napori za smanjenje stope napuštanja školovanja putem programa stipendiranja i obrazovnih nagrada pokazuju rastuću predanost obrazovnim prilikama za sve. Pozdravljaju se inicijative za podizanje svijesti i odgovori građana na govor mržnje. Javne kampanje koje promiču raznolikost i suzbijaju govor mržnje, uključujući videoinicijativu koju je vodio Hrvatski nogometni savez, pozitivno su prihvaćene, navode iz ECRI-ja.

Kako dalje navode, ECRI također primjećuje pozitivnu ulogu institucija ombdusmana – pučkih pravobranitelja, koje uživaju javno povjerenje i aktivno osuđuju govor mržnje, a istovremeno nude smjernice o uključivim politikama. Jačanje zakonskih ovlasti i financijske potpore tim tijelima mogle bi dodatno pojačati njihov utjecaj.

Naime, ECRI snažno preporučuje da vlasti preispitaju zakonodavstvo koje se odnosi na pučke pravobranitelje i specijalizirane pravobranitelje te da donesu izmjene zakona kako bi pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i pravobranitelj za djecu dobili pravo pokretanja građanskih postupaka koji se tiču pojedinca. Također je preporuka da izvješća pučkog pravobranitelja, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i pravobranitelja za djecu ne podliježu glasovanju u Saboru te da se ukinu zakonske odredbe koje predviđaju razrješenje specijaliziranih pravobranitelja u slučaju ako Sabor odbije njihovo godišnje izvješće.

Zabilježen napredak

ECRI ističe i kako se, unatoč napretku u pojedinim područjima, LGBTI osobe u Hrvatskoj i dalje suočavaju s raširenim predrasudama i diskriminacijom, a pravno priznavanje roda opisuje se kao opterećujuće i previše medicinski uvjetovano.

– Govor mržnje, posebno protiv Roma, etničkih Srba i LGBTI osoba, i dalje je sveprisutan u javnim događajima, online prostorima i političkom diskursu. Romske zajednice i dalje doživljavaju stambenu segregaciju, loš pristup zdravstvenoj zaštiti i smanjen životni vijek. ECRI ističe potencijalno rasno profiliranje od strane policijskih službenika i nedovoljno prijavljivanje zločina iz mržnje kao probleme koje treba istražiti. Izvješće također identificira potrebu za sveobuhvatnom nacionalnom strategijom za integraciju migranata, onom koja se temelji na uspješnim lokalnim naporima, zaključuje ECRI i predlaže ciljane mjere za unapređenje uključivosti i rješavanje preostalih nedostataka, uključujući ključne preporuke.

Između ostalog, ističu kako treba poboljšati proces pravnog priznavanja spola osiguravanjem da bude brz, transparentan i da ne ovisi o invazivnim ili zlostavljačkim medicinskim zahtjevima, potaknuti javne osobe da zauzmu čvrst stav protiv rasističkog i LGBTI-fobnog govora mržnje te da reagiraju protugovorom i alternativnim govorom te razviti programe desegregacije stanovanja kako bi se podržalo dobrovoljno preseljenje romskih obitelji iz segregiranih naselja i promovirala uključiva susjedstva.

ECRI također traži od Hrvatske da u sljedeće dvije godine da prioritet dvama područjima za praćenje: razvoju nacionalne strategije integracije za korisnike međunarodne zaštite i druge migrante te poboljšanom pristupu zdravstvenoj skrbi za romsko stanovništvo. Napredak u tim područjima bit će pregledan 2027. godine, zaključuje se u izvješću.