ZAGREB Revizionistička najezda na Spomen područje Jasenovac, koju vodi Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, vrlo je opasna za atmosferu u Hrvatskoj, jer bi, ako joj se dostojno ne odgovori, s margine mogla prerasti u »mainstream«, upozorava bivši predsjednik savjeta Spomen područja Jasenovac, pisac, partizan i hrvatski Židov, Slavko Goldstein. On je protekloga tjedna javno zatražio ostavku ravnateljice Spomen područja Jasenovac Nataše Jovičić, jer smatra da ne uzvraća na kampanju negiranja broja žrtava ustaškog logora smrti, koju je Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac pokrenulo u desnim medijima, osobito u zadarskom Hrvatskom tjedniku. Goldstein, koji je jedan od najzaslužnijih što je jasenovački muzej poslije 2000. obnovljen i ustrojen po suvremenim svjetskim historiografsko-muzeološkim pravilima, je o tome je s Natašom Jovičić razgovarao 17. lipnja u Jasenovcu. 

– U Jasenovac sam otišao sa znanjem premijera Zorana Milanovića i ministra kulture Berislava Šipuša, koje sam upozorio na opasnosti revizionističkih napada. Nakon što sam se vratio iz spomen područja i razgovarao s tamošnjim kustosima, premijera i ministra obavijestio sam da napadi tog društva nisu točni i da ih je vrlo lako osporiti. Smatram, dakle, da institucija jasenovačkoga memorijala na njih mora primjereno odgovoriti, a Nataša Jovičić ne čini to uopće. 

Goldsteinovom zahtjevu za ostavkom Nataše Jovičić  pridružio se i predsjednik Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac. 

Sanja Zoričić-Tabaković, predstavnica židovske nacionalne manjine grada Zagreba i bivša članica savjeta Spomen područja Jasenovac nas je obavijestila o nedavnom sastanku u Ministarstvu kulture, na kojemu su predstavnici srpske, židovske i romske nacionalne manjine s Natašim  Jovičić i ministrom kulture Berislavom  Šipušem »načelno dogovorili« promjenu sadašnjega postava Spomen područja Jasenovac, što je višegodišnji zahtjev dijela hrvatske i inozemne javnosti. »Najviše me čudi da gospođa Jovičić i dalje hvali sadašnji postav Spomen područja Jasenovac, kao da se na tom nedavnom sastanku predstavnika zajednica žrtava s ministrom Šipušem nismo načelno složili da je ovakav postav neadekvatan i da ga treba mijenjati«, kazala nam je Zoričić-Tabaković. Također, smeta je činjenica da židovsku zajednicu nitko nije konzultirao kada je predsjednica Republike imenovala posebnu savjetnicu za Holokaust, kao niti kada je Nataša Jovičić u novinama najavila gradnju memorijala posvećenog žrtvama Holokausta u Zagrebu. »Kada se bira savjetnik za Holokaust, treba konzultirati židovsku zajednicu. Još više to vrijedi za gradnju Memorijalnog centra Holokausta. Nedopustivo je tako zaobilaziti potomke žrtava«, drži Sanja Zoričić-Tabaković.

I filozof Žarko Puhovski drži kako »ima razloga za mnoge prigovore gospođi Jovičić – od školske spreme do interpretacijskoga koncepta koji je u Jasenovcu posljednjih godina na djelu«. No Puhovski ne smatra da itko ima pravo od ravnateljice jednoga spomen područja očekivati »aktivističke kvalitete«. »U pristojnim sredinama u takvim se javnim polemikama javljaju osobe, oni koji imaju intelektualne i moralne pretpostavke za takvo što, a ne institucije«, kaže Puhovski. On ipak  Jovičić zamjera još tri stvari: »što nije ni pokušala dovesti u pitanje činjenicu da se obljetnica logora obilježava u povodu njegova kraja, a ne početka«, »što nigdje nema jednoznačnih podataka o sudbini preostalih, neuništenih dijelova logora poslije rata, prije svega Stare Gradiške«, te što se na internetskoj stranici Spomen područja Jasenovac ne spominju djeca žrtve.